Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je francuskom naučniku Henriju B. Kaganu i Japancu Kensu Soaiju za pronalazak odgovora na hemijsku zagonetku životne asimetrije.
"Molekuli koje koriste sva živa bića, poput aminokiselina koje predstavljaju gradivne elemente proteina, imaju svojstvo poznato kao hiralnost. To znači da postoje u dvije verzije koje su međusobne zrcalne slike", objasnio je Nobelov komitet.
Život je, međutim, izrazito selektivan i koristi samo jednu od tih verzija.
Dvojica naučnika odgovorila su na pitanje zašto život daje prednost jednoj od ove dvije molekularne forme u odnosu na drugu.
U organskoj hemiji ovo svojstvo poznato je kao hiralnost, što znači da molekula može postojati u dvije simetrične verzije, od kojih svaka ima različita svojstva.
Kada je riječ o razvoju lijekova, to je od posebnog značaja. Jedna verzija molekula može imati svojstva koja pomažu u liječenju bolesti, dok druga ne proizvodi nikakav učinak.
Henri Kagan i Kenso Soai razvili su metode koje omogućavaju da hemijske reakcije proizvode znatno veće količine željene varijante molekula.
Novčani dio nagrade ove godine iznosi 12 miliona švedskih kruna po kategoriji (oko 1,2 miliona dolara), bez obzira na to da li nagradu dobije pojedinac, mala grupa laureata ili organizacija.
Objavljivanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je u ponedjeljak, kada je Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena trojici naučnika čiji je rad doveo do razvoja metode koja koristi svjetlost kako bi pomogla naučnicima da bolje razumiju kako mozak funkcioniše.
U utorak je belgijski fizičar Francis Halzen dobio Nobelovu nagradu za fiziku zbog istraživanja neutrina - veoma sitnih čestica koje gotovo neprimjetno prolaze kroz materiju, čak i kroz Zemlju.
Dodjela nagrada nastavlja se u četvrtak, kada će biti objavljen dobitnik Nobelove nagrade za književnost.
Nakon što u petak bude dodijeljena Nobelova nagrada za mir, 11. oktobra će biti proglašen dobitnik Nobelove memorijalne nagrade za ekonomske nauke.