Američki neurolog Karl Deisseroth te njegove njemačke kolege Peter Hegemann i Georg Nagel dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za svoj rad u oblasti optogenetike.
Njihova istraživanja pomogla su naučnicima da bolje razumiju način funkcioniranja ljudskog mozga.
Nobelov komitet pohvalio je trojicu naučnika jer su postavili temelje nove ere u neuronauci i otkrili neuralne mreže koje stoje iza "specifičnih sjećanja, osjećaja i ponašanja povezanih s neurološkim i psihijatrijskim poremećajima".
U kliničkoj medicini istraživači koriste ovu metodu u nastojanju da vrate vid osobama s oštećenjem vida.
Prema tradiciji, u ponedjeljak je saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, u utorak je za fiziku, u srijedu za hemiju, u četvrtak za književnost i u petak za mir.
Narednog ponedjeljka, 11. oktobra, bit će saopćeno ime dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju.
Nobelove nagrade uvedene su zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za pojedince koji su dali najznačajniji doprinos čovječanstvu.
On je u Parizu 1895. godinu pred smrt, u svoj testament unio želju da bude osnovan Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima.
Nobel (1833. - 1896.) odredio je institucije koje će dodjeljivati nagrade svake godine, među kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament.
Povodom 300. godišnjice, Centralna banka Švedske je 1969. godine ustanovila i Nobelovu nagradu za ekonomiju.