Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači – potez koji bi mogao označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Zelenski je govorio na konferenciji za novinare u Kijevu 20. decembra, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima, umjesto da sve tri strane budu zajedno za stolom.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.
"Sjedinjene Države su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina – Sjedinjene Države – Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope", rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz Sjedinjenih Država, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Američki izaslanici održali su razgovore s evropskim i ukrajinskim zvaničnicima, na samitu Evropske unije odobren je zajam od 106 milijardi dolara za Kijev, a ruski predsjednik Vladimir Putin održao je beskompromisnu konferenciju za novinare u trajanju od četiri i po sata, ponovivši ranije iznesene zahtjeve uz sporne tvrdnje o napretku na frontu.
Čitajte: Putin iskazao samouverenost oko rata u Ukrajini i ponovio zahteve tokom četiri i po sata obraćanjaAmerički državni sekretar Marco Rubio naznačio je 19. decembra da bi mogao učestvovati u pregovorima na Floridi, dodajući da Vašington neće prisiliti nijednu stranu na dogovor.
"Ne možemo natjerati Ukrajinu da postigne dogovor. Ne možemo natjerati Rusiju da postigne dogovor. Oni sami moraju željeti dogovor", rekao je.
Detalji planova koji se razrađuju ostaju nejasni, ali okvirno se predviđa da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke u zamjenu za sigurnosne garancije.
Dmitrijev, koji kao šef ruskog državnog investicionog fonda podliježe američkim sankcijama od februara 2022. godine, tvrdio je da "ratni huškači" pokušavaju potkopati mirovne napore Vašingtona.
Njegove riječi uslijedile su nakon ruskog raketnog napada na Odesu i njena predgrađa prethodne večeri, u kojem je poginulo sedam osoba, a ranjeno 25.
Ukrajinske hitne službe podijelile su fotografije autobusa za koji su rekle da je bio "epicentar udara".
Stanovnici stoje u redu da napune boce svježom pitkom vodom nakon što je kritična infrastruktura pogođena ruskim napadima, Odesa, Ukrajina, 13. decembar 2025.
Ruske snage gotovo svakodnevno napadaju oblast Odese od početka decembra. Desetine hiljada ljudi ostalo je bez struje usred hladnog zimskog vremena. Snabdijevanje vodom je takođe pogođeno.
Rusija negira da cilja civile od početka invazije u punom obimu u februaru 2022, ali je više puta gađala nemilitarne objekte, uključujući škole, bolnice, energetske pogone i stambene zgrade.
Putin je 19. decembra ponovo naglasio da će Rusija ostvariti svoje ciljeve vojnim putem ako Ukrajina ne pristane na njegove zahtjeve. Zelenski je istakao sigurnosne garancije kao glavnu tačku neslaganja u mirovnim pregovorima.
"Šta će Sjedinjene Američke Države učiniti ako Rusija ponovo krene s agresijom? Šta će značiti te sigurnosne garancije? Kako će funkcionisati?", upitao je 18. decembra.
U međuvremenu, Ukrajina je preuzela odgovornost za dva napada koja proširuju bojište izvan uobičajenih zona sukoba.
Dana 19. decembra tvrdili su da su pogodili ruski tanker iz "flote u sjeni" kod obale Libije, što bi bio prvi takav napad u Sredozemlju. Dana 20. decembra tvrdili su da su pogodili rusku naftnu platformu i mornarički brod u Kaspijskom moru – područje za koje Ukrajina tvrdi da je ranije napadala.
"Kamera na dronu snimila je uspješan pogodak u području gasne turbine na platformi. Ranije su dronovi SBU-a već pogodili ledeno otporne platforme za proizvodnju nafte na poljima Filanovski i Korchagin u Kaspijskom moru, što je dovelo do obustave proizvodnih procesa", rekao je izvor iz ukrajinske sigurnosne službe za ukrajinski servis RSE-a.
Napadi od 19. i 20. decembra nisu mogli biti nezavisno potvrđeni. Oni slijede nakon dva druga nedavna napada na tankere iz "flote u sjeni" u Crnom moru.
"Svjedočimo rađanju novog Tankerskog rata. Kao u sukobu Irana i Iraka 1980-ih, trgovački brodovi sada su ekonomsko oružje", napisala je pomorska obavještajna agencija Windward u objavi na društvenim mrežama. "Poruka za 1.300 ruskih brodova iz 'flote u sjeni': Nema utočišta."