Belgijsko pravosuđe potvrdilo je da je izdalo nalog za hapšenje bivšeg evropskog komesara za unutrašnje poslove Dimitrisa Avramopulosa u okviru istrage o skandalu "Katargejt", odnosno zbog sumnje da je bio deo kriminalne organizacije povezane sa slučajem "novac za uticaj".
Prema navodima belgijskih tužilaca, istraga se fokusira na Avramopulosovu povezanost sa organizacijom preko koje je navodno primao mesečne isplate od 5.000 evra.
U poslednjem slučaju istrage visoke korupciju u centralnim briselskim institucijama, belgijske vlasti sumnjaju da je Avramopulos ostvario finansijsku korist od približno 73.000 evra.
Avramopulos, koji je trenutno poslanik u grčkom parlamentu iz vladajuće konzervativne Nove demokratije, partije premijera Kirjakosa Micotakisa, u izjavi lokalnim medijima optužbe je nazvao "potpuno neosnovanim". Dodao je da će sam zatražiti ukidanje poslaničkog imuniteta i pozvati grčko Ministarstvo pravde da u potpunosti istraži slučaj.
On tvrdi da su sve isplate koje je primio od nevladine organizacije uredno prijavljene u njegovim imovinskim kartonima i poreskim prijavama. Takođe navodi da je njegova funkcija u organizaciji bila isključivo počasna.
Prema izvorima iz belgijskih vlasti, Avramopulos je pre više od šest meseci bio pozvan da svedoči pred nadležnim organima u vezi sa ovom aferom, ali se nije odazvao, što je dovelo do izdavanja naloga za hapšenje. Da bi nalog za hapšenje mogao da bude izvršen, grčki parlament mora prethodno da glasa o ukidanju njegovog imuniteta od krivičnog gonjenja.
Slučaj Dimitrisa Avramopulosa predstavlja primer nemogućnosti da se spreči sukob interesa kada zvaničnici prelaze iz javnih funkcija u privatni sektor ili interesne organizacije, komentariše u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), Alberto Alemano, iz orgranizacije "The Good Lobby", koja se bavi pitanjima transparetnog i etičkog lobiranja.
"To je školski primer nerešenog problema takozvanih 'rotirajućih vrata' u EU. Bivši komesari ostaju vezani etičkim pravilima nakon isteka mandata, ali ta pravila se oslanjaju na samoprijavljivanje i uglavnom simbolične procedure odobravanja, a ne na nezavisnu proveru", kaže Alemano.
Šta je 'Katargejt'?
Avramopulos je ranije bio član počasnog odbora nevladine organizacije "Fight Impunity", koju je osnovao bivši poslanik Evropskog parlamenta Antonio Panzeri, centralna figura korupcionaškog skandala "Katargejt".
- Iz kućnog pritvora pušten bivši europarlamentarac osumnjičen u aferi 'Katargejt'
- Uhapšena potpredsednica Evropskog parlamenta u istrazi o korupciji u Belgiji
- Blokirana imovina Eve Kaili, za Borelja slučaj navodne korupcije 'zabrinjavajući'
Reč je o najvećem korupcionaškom skandalu u istoriji Evropskog parlamenta, koji je izbio u decembru 2022. godine.
Belgijska policija tada je sprovela pretrese u Briselu i zaplenila više od milion evra gotovine pronađene u stanovima, koferima i drugim lokacijama. Uhapšeno je više osoba povezanih sa Evropskim parlamentom.
Među njima su bili Eva Kaili, tadašnja potpredsednica Evropskog parlamenta, Antonio Panzeri, bivši italijanski evroparlamentarac, kao i Frančesko Đorđi, parlamentarni pomoćnik i partner Eve Kaili.
Prema istrazi, osumnjičeni su primali novac i druge koristi kako bi zastupali interese stranih država unutar institucija EU.
Nakon izbijanja afere, Evropski parlament pooštrio je pravila o prijavljivanju interesa, sastancima sa lobistima i imovinskom stanju poslanika, iako mnogi stručnjaci smatraju da reforme nisu otišle dovoljno daleko.
Čitajte:
Marokanski špijun u centru evropskog korupcijskog skandala 'Katargejta'Istraga se fokusira na tvrdnje da su strane države pokušavale da utiču na donošenje odluka u Evropskom parlamentu putem plaćanja i poklona sadašnjim i bivšim zakonodavcima.
Navodno su Katar i Maroko nastojali da utiču na evropske odluke na ovaj način, što su obe zemlje negirale.
Nevladina organizacija "Fight Impunity" bila je centralna organizaciona platforma u ovom slučaju. Prema belgijskim istražiteljima i iskazima ključnih osumnjičenih, organizacija je navodno korišćena kao kanal za aktivnosti mreže povezane sa uticajem Katara i Maroka na Evropski parlament.
Nakon izbijanja skandala, Avramopulos je izjavio da je odmah podneo ostavku na mesto u organizaciji i zatražio da njegovo ime bude uklonjeno sa njenog sajta.
Kakve su obaveze bivših komesara nakon isteka mandata?
Prema Kodeksu ponašanja EU, bivši komesari ne mogu odmah da pređu na bilo koju privatnu funkciju bez prethodne kontrole.
Za njih je predviđen dvogodišnji period obaveštavanja. Tokom tog perioda moraju unapred obavestiti Evropsku komisiju o svakoj planiranoj profesionalnoj aktivnosti, bilo da je reč o plaćenoj funkciji, neplaćenoj poziciji ili javnoj dužnosti.
Komisija procenjuje da li nova funkcija može ugroziti integritet EU ili izazvati sukob interesa sa prethodnim portfeljom komesara, a konačnu odluku donosi Kolegijum komesara.
Bivšim komesarima izričito je zabranjeno da tokom tog perioda lobiraju kod članova Evropske komisije ili njenog osoblja o pitanjima koja su bila u njihovoj nadležnosti dok su obavljali funkciju.
Dimitris Avramopulos formalno je zatražio i dobio odobrenje Evropske komisije da bude počasni član pomenute nevladine organizacije.
Portparol Evropske komisije Balaz Ujvari izjavio je da je još 2022. godine, nakon izbijanja afere, preispitana njegova uloga i da tada nije utvrđeno nikakvo kršenje pravila.
"Još 2022. godine istražili smo ovo pitanje i proverili da li postoje potencijalne naznake kršenja uslova. Kontaktirali smo ga radi dodatnih pojašnjenja. U tom trenutku nismo imali nikakve indicije da je prekršen bilo koji od uslova iz odluke Kolegijuma komesara", rekao je novinarima Ujvari.
Međutim, prema rečima Alberta Alemana, činjenica da se danas kao odbrana navode odobrenje Evropske komisije i poreske prijave upravo pokazuje slabosti postojećeg sistema.
"Formalno poštovanje pravila nije isto što i efikasan nadzor. EU nema stvarnu sposobnost da prati šta se dešava sa bivšim zvaničnicima nakon što napuste funkciju", smatra Alemano.
Kolike su plate evropskih komesara?
Osnovna plata evropskih komesara danas premašuje 22.000 evra mesečno. Pored toga, oni ostvaruju pravo na dodatak za preseljenje u iznosu od 16 odsto osnovne plate ukoliko su zbog funkcije morali da se presele u Brisel iz druge države članice.
Po isteku mandata, bivši evropski komesari imaju pravo na prelaznu naknadu, kao i na doživotnu penziju koja se obračunava na osnovu dužine mandata i može dostići najviše 70 odsto njihove poslednje osnovne plate.
Međutim, ukoliko bivši komesar bude pravosnažno osuđen za korupciju ili drugo teško kršenje službene dužnosti, Evropski sud pravde može mu delimično ili u potpunosti oduzeti pravo na ove beneficije.
Finansijska prava bivših komesara zaštićena su principom pretpostavke nevinosti i posebnim odredbama evropskih ugovora. Zbog toga je za eventualno ukidanje prava na penziju ili druge finansijske beneficije neophodna pravosnažna sudska odluka.
Da li je slučaj Avramopulosa izolovan?
Ime Dimitrisa Avramopulosa samo je jedno u nizu imena koja su se poslednjih godina pominjala u kontekstu sumnji na korupciju ili zloupotrebu položaja tokom obavljanja visokih funkcija u institucijama Evropske unije.
Slučaj Avramopulosa datira još od 2022. godine. Međutim, samo tokom prethodne godine još dva bivša visoka zvaničnika Evropske komisije našla su se u središtu ozbiljnih istraga.
Bivši evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders nalazi se pod istragom od 2025. godine zbog sumnje na pranje novca. Belgijsko pravosuđe ga je formalno optužilo u vezi sa sumnjivim finansijskim transakcijama i kupovinom srećki Nacionalne lutrije.
Čitajte:
Nova hapšenja i optužbe evroparlamentaraca za 'Katargejt'Bivša visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost i potpredsednica Evropske komisije Federika Mogerini takođe je predmet istrage zbog navodne prevare u postupcima javnih nabavki, korupcije, sukoba interesa i odavanja poverljivih informacija u vezi sa radom Evropske diplomatske akademije.
Neposredno nakon izbijanja afere "Katargejt", predsednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola predložila je paket od 14 reformi usmerenih na jačanje etičkih standarda i transparentnosti u radu Parlamenta. Taj proces doveo je i do uspostavljanja novog nezavisnog tela EU za etiku, koje bi trebalo da unapredi nadzor nad radom evropskih zvaničnika.
Međutim, nedavne istrage koje uključuju bivše visoke funkcionere Evropske unije ponovo su otvorile pitanje da li su sprovedene reforme bile dovoljne.
Prema oceni Alberta Alemana, stručnjaka za lobiranje iz Brisela, "Katargejt" jeste pokrenuo proces reformi, ali je njegov krajnji rezultat bio znatno skromniji od očekivanog.
"Umesto snažnog i nezavisnog tela za etiku, dobili smo mnogo slabiji međuinstitucionalni mehanizam bez istražnih ovlašćenja i bez mogućnosti izricanja sankcija. To je više forum u kojem institucije međusobno razmenjuju informacije o pravilima koja su već imale", kaže Alemano.
Prema njegovim rečima, slučajevi Rejndersa, Mogerini i Avramopulosa ne predstavljaju izolovane incidente.
"Rejnders, Mogerini, a sada i Avramopulos nisu izdvojeni skandali. Oni su predvidiv rezultat sistema koji stalno govori o integritetu, ali uporno odbija da uspostavi ono što je zaista potrebno – nezavisno telo sa ovlašćenjima da istražuje i sankcioniše nepravilnosti u svim institucijama EU, uključujući i bivše zvaničnike. Dok se to ne promeni, svaki novi slučaj biće predstavljen kao izuzetak, iako je zapravo reč o strukturnom problemu", ocenjuje Alemano iz organizacije "The Good Lobby".