Sjedinjene Američke Države i Crna Gora počinju pregovore o postizanju bilateralnog sporazuma za jačanje trgovinskih, investicionih i ekonomskih veza, zvanično je najavljeno 10. decembra iz ambasade SAD u Podgorici.
Oni će se voditi u okviru Američko-crnogorskog ekonomskog dijaloga 2025.
"SAD je globalno prepoznat po ekonomskoj inventivnosti, inovacijama i pouzdanosti, a američke kompanije pokazuju sve veće interesovanje za poslovne prilike u rastućoj crnogorskoj ekonomiji", saopšteno je iz ambasade.
Navodi se i da je cilj ovih pregovora da podstaknu veća ulaganja američkog privatnog sektora kako bi se kreirala nova radna mjesta u SAD i Crnoj Gori, ojačala uloga Crne Gore kao NATO saveznika i otvorile nove mogućnosti za prosperitet SAD, Crne Gore i šireg regiona.
Čitajte: Više tajno nego javno: Iskustva susjeda sa Bechtel-Enka koji namjerava da gradi u Crnoj GoriU posljednjih devet mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije.
Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa ranije je kazao da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki".
To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU.
Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata.
Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost.
Čitajte: Za manje od godinu Crna Gora potpisala četiri sporazuma: Državni poslovi bez tenderaCrnogorski Zakonu o javnim nabavkama omogućava izbor poslovnih partnera bez tendera.
"Ovaj zakon se ne primjenjuje na javne nabavke koje se sprovode u skladu sa posebnim pravilima međunarodnog ugovora između Crne Gore i jedne ili više država članica EU, odnosno trećih država", koji se odnose na projekte od zajedničkog interesa.
Propisuje se i obaveza da Vlada o takvom međunarodnom ugovoru obavijesti Evropsku komisiju.
Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – jedan od stubova kontrole korupcije.
Marko Sošić iz Instituta Alternativa je u novembru za RSE ocijenio da ta vrsta međuvladinih sporazuma nosi ogromne rizike, upravo zbog isključivanja nacionalnog zakonodavstva.
On je ocijenio da Vlada njima traži prečice do investicija jer su joj sprovođenje kapitalnog budžeta ili predlaganje projekata za finansiranje od Evropske unije, složeni i komplikovani.
U poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima.
U njemu se upozorava da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi.
Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju izvještaja.