U posljednjih osam mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata.
I svi omogućavaju realizaciju poslova mimo javnih nabavki.
Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije.
Samo sporazum sa Francuskom sadrži formalnu antikorupcijsku klauzulu - obavezu države da ne dozvoli nezakonite koristi i da prijavi partnerima svaku sumnju na zloupotrebu.
Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost.
Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – koji je jedan od stubova kontrole korupcije.
Marko Sošić iz Instituta Alternativa za Radio Slobodna Evropa kaže da je ovakav tempo potpisivanja sporazuma rezultat obaveze Vlade, da svi međudržavni ugovori Crne Gore od 26. decembra moraju biti usklađeni sa sa pravilima EU u oblasti javnih nabavki".
To je stavka iz reformske agende u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom.
Poslednji energetski sa Emiratima
Posljednji u nizu sporazuma potpisan je 8. novembra između Vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Abu Dabiju.
Potpisali su ga ministri energetike Admir Šahmanović i Suhail Al Mazrouei u prisustvu premijera Milojka Spajića i predsjednika UEA šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Njime se uspostavlja strateško partnerstvo u oblasti energetike i naprednih tehnologija. Predviđa gradnju solarnih, vjetro i hidroelektrana, razvoj zelenog vodonika i baterijskih sistema, te osnivanje Savjeta za FinTech i AI tehnologije.
Aranžman ne predviđa javne nabavke – projekti će se realizovati kroz direktne dogovore između dvije vlade i izabranih kompanija.
Crna Gora će obezbijediti zemljište za realizaciju projekata u takozvanim razvojnim zonama, tamo gdje to zakon dozvoljava, bez sprovođenja postupaka koncesija, tendera ili javnih nabavki, objavile su Vijesti koje su imale uvid u Sporazum.
Država će, kako se navodi, preuzeti i odgovornost za izgradnju javne infrastrukture i pripremu planske dokumentacije.
Prvi o turizmu i nekretninama sa Emiratima
Prvi među ovakvim ugovorima potpisan je 28. marta sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ulaganjima u turizam i razvoj nekretnina, posebno na području Velike plaže kod Ulcinja.
Ugovor omogućava da se poslovi realizuju bez procedura javnih nabavki, kroz direktne dogovore između vlada.
Zbog toga su reagovale ekološke i građanske organizacije, upozoravajući na netransparentnost i rizik od devastacije prostora i kršenje Ustava.
Evropska komisija zatražila je objašnjenje od Vlade Crne Gore zbog mogućeg kršenja pravila o javnim nabavkama i zaštiti javnog interesa.
MANS, nevladina organizacija sa višedecenijskim stažom u borbi protiv korupcije, je tada ocijenio da Sporazum suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca.
Uz to , kako su naveli, u slučaju kršenja ugovornih obaveza investitora, Crna Gora neće imati pravni osnov da pokrene bilo kakvu proceduru protiv UAE.
Sporazum sa Francuskom
Sporazum između Crne Gore i Francuske, potpisan u septembru, predviđa saradnju u izgradnji nove univerzitetske bolnice u Podgorici, sjedišta Vlade, dionica autoputeva i digitalne infrastrukture.
Francuska obezbjeđuje i kredite, donacije i tehničku pomoć kroz razvojne agencije poput Francuske agencije za razvoj (AFD).
Prema dokumentu, francuske firme mogu biti angažovane direktno, na osnovu liste koju dostavi Vlada Francuske.
U dokumentu o sprovođenju prioritetnih projekata i finansijskoj saradnji se navodi da dvije vlade " ne smiju nuditi ili davati trećoj strani, zahtijevati, prihvatiti ili obećavati – direktno ili indirektno – bilo kakvu neprimjerenu korist ili dobit, koja može biti nezakonita ili koruptivna".
Strane se međusobno obavezuju na razmjenu informacije koje izazivaju sumnju.
Ako se te obaveze ne poštuju, Francuska zadržava pravo da obustavi isplate iz kredita ili traži prijevremenu otplatu zajmova.
I sa Mađarskom uz direktne pogodbe
Premijeri Milojko Spajić i Viktor Orban potpisali su 1. jula u Budimpešti sporazum koji će mađarskim kompanijama omogućiti da - bez javnih nabavki i tendera - grade autoputeve i rekonstruišu pruge u Crnoj Gori.
"U realizaciju ovih projekata uključuju se mađarske kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", piše u dokumentu.
Naime, Vlada Crne Gore će – bez tendera – odabrati glavnog izvođača i operatera sa liste potencijalnih investitora i izvođača koju pripremi Vlada Mađarske.
Crna Gora će sprovesti sve neophodne zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata, a Mađarska će razmotriti mogućnost njihovog finansiranja.
Crnogorski premijer je sporazum okarakterisao kao "monumentalan" i "istorijski".
Dokument omogućava direktno angažovanje mađarskih kompanija bez tendera, jer su projekti proglašeni "investicijama od zajedničkog interesa".
Evropska komisija nadzire šta Podgorica potpisuje
U poslednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra ove godine, pominje se samo prvi sporazum koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima.
Sporazum o saradnji u turizmu i nekretninama, iz marta 2025., predviđa da su svi ugovori i sporazumi sa investitorima iz UAE izuzeti od zakonodavstva obje zemlje o javnim nabavkama. konstatuje se u izvještaju.
Nakon toga upozoravaju da Crna Gora mora obezbijediti da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne bude u suprotnosti sa pravnom tekovinom EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi.
Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se na kraju.
Crna Gora je u 2024. na Indeksu percepcije korupcije međunarodne organizacije Transparensi internešnal bila na nivou iz 2017. godine.
Ona je u 2024. bila na 65. mjestu od 180 država.
Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja prema nivoima korupcije u javnom sektoru, a rezultati su dati na skali od nula (jako korumpirane) do 100 (vrlo čiste).