“Zbog zaustavljenog prometa sa Srbijom, mi smo se usmjerili na alternativna tržišta, snabdijevanje se obavlja u kontinuitetu i to ne utiče na ponudu u našim marketima”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Olivera Lakonić iz kompanije Voli, najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori.
Srbija je zbog epidemiološke situacije u zemlji, na 30 dana zabranila izvoz osnovnih životnih namirnica i sredstava za higijenu.
Takvu odluku Srbije posredno je kritikovao crnogorski premijer Duško Marković tokom video konferencije 17. marta na kojoj su, pored lidera zemalja Zapadnog Balkana, učestvovali i austrijski kancelar Sebastijan Kurc i evropski komesar za susjedsku politiku u pregovore o proširenju Oliver Varhelji.
“Uz puno razumijevanje potrebe svih zemalja da prvo pomognu svojim građanima, vjerujem da zatvaranje tržišta i ekonomija te blokiranje resursa i avansno plaćene robe, nijesu izraz solidarnosti, ni evropskih vrijednosti“, rekao je premijer Marković.
Kako će Crna Gora odgovoriti na blokadu uvoza is Srbije iz koje primarno dobavlja hranu i druge namirnice i da li će doći do nestašica osnovnih životnih namirnica?
Najviše uvezeno hrane iz Srbije
Prema podacima sa sajta MONSTAT-a u januaru ove godine, od ukupnog uvoza hrane, iz Srbije je uvezeno 31 posto, a od zemalja regiona tu su Bosna i Hercegovina sa sedam posto i Hrvatska sa skoro šest posto.
Iz Ministarstva ekonomije Crne Gore ni poslije dva dana nijesu odgovorili na pitanja RSE da li je snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama u Crnoj Gori dovedeno u pitanje nakon odluke Srbije da zabrani izvoz hrane.
Takođe, RSE nije dobio odgovor na pitanje da li Crna Gora ima dovoljno zaliha ovih namirnica i za koji period kao i da li će Vlada „otvoriti“ neke druge kanale uvoza ovih namirnica i koja bi to tržišta mogla da budu?
Pročitajte i ovo: Pandemija pravog virusa i lažnih vesti na Zapadnom Balkanu'Osnovnih životnih namirnica ima dovoljno'
U prvim danima nakon uvođenja mjera za prevenciju korona virusa u Crnoj Gori, ministarka ekonomije Dragica Sekulić je saopštila da osnovnih životnih namirnica ima dovoljno za nekoliko mjeseci, kao i da nema potrebe da građani gomilaju zalihe hrane.
Vaš browser nepodržava HTML5
Crna Gora: Ograničenja u prodavnicama, zatvorene škole, pozorišta, kafići
Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su za RSE saopštili da na dnevnom nivou prate situaciju i poteškoće u poslovanju domaćih privrednih subjekata zbog korona virusa.
“Rezultati pokazuju da se najčešće posljedice krize odnose na poteškoće sa već dogovorenim poslovima – teže se obavljaju, dovršavaju ili se potpuno otkazuju, otežano je sklapanje novih poslova, a smanjena je potražnja na domaćem tržištu”, navode u PKCG-u.
Pročitajte i ovo: U Crnoj Gori prva dva slučaja korona virusaBrige zbog zatvaranja granica
Iz Privredne komore ističu da su crnogorski privrednici zabrinuti zbog zatvaranja granica, kako zbog snabdijevanja proizvodima koje uvoze, tako i zbog nemogućnosti obezbjeđivanja sirovina i rezervnih dijelova za sopstvenu proizvodnju.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže za RSE da kratkoročno, u nekom tromjesečnom periodu, ne treba očekivati nestašice i probleme u snabdijevanju hranom na crnogorskom tržištu.
“To može da bude u redu u nekom periodu mjesec dva ili najviše tri. To je neka moja projekcija. Imajući u vidu poslovni proces i prirodu trgovine, potpuno je jasno da veliki snabdjevači moraju zbog obavljanja svog posla imati značajan lager, odnosno značajnu količinu robe na zalihama. Upravo zbog toga u prvom periodu ne bi trebalo da se osjete bilo kakve posljedice po snabdjevenost”, ističe Kostić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto je teško napraviti vakcinu protiv korona virusa?
Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT) u 2019. godini je uvezeno nešto više od 474 miliona eura hrane. U strukturi uvoza hrane dominira uvoz mesa, zatim voća i povrća, žitarica, mliječnih proizvoda i jaja.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić navodi da bi nakon odluke Srbije da zabrani izvoz hrane, crnogorski državni organi trebalo već sada da traže nove kanale i partnere za uvoz hrane iz regiona i Evropske unije (EU).
Brine ga što crnogorski građani u strahu od korona virusa ovih dana gomilaju zalihe hrane.
“Najgori scenario za građane Crne Gore bi bio kada bi smo svi odjednom otišli u nabavku i pokupovali sve i napravili zalihe. To bi bilo nešto što bi bilo u korist naše štete i to bi moguće bio jedan od okidača za krizu u snabdjevenosti i nabavci. To bi onda moglo da generiše i nezadovoljstvo i nepovjerenje u institucije i onda je pitanje kuda bi sve to onda otišlo”, kaže Kostić.
Kolike su razmjere 'gomilanja zaliha'?
A kolike su razmjere “gomilanja zaliha” možda najbolje pokazuje promet u Voli marketima u Crnoj Gori 17. marta.
“Imamo podatak da je samo u jednom danu, a to je bilo juče (17. mart), kupljeno osnovnih životnih namirnica u iznosu koji mi obračunamo kao promet za cijeli mjesec. Zato je i bio moj apel da se ne gomilaju zalihe i da neko domaćinstvo recimo kupuje po 50 kilograma brašna. Svjedoci smo nelogično masovne kupovine ovih dana”, kaže Olivera Lakonić, marketing menadžer u kompaniji Voli.
Prema podacima Monstata, Crna Gora prosječno svakog dana potroši blizu milion i po eura na uvoznu hranu, što je gotovo dva i po eura dnevno po stanovniku.
I u periodu takozvanog ekonomskog buma 2008. godine, kada je Crna Gora bilježila rekorde po stopi ekonomskog rasta i broju turista, dnevna potrošnja uvozne hrane iznosila je 1,45 eura po stanovniku.