Ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović povodom izjava hrvatskih zvaničnika o granici na kopnu i moru, rekao je da Vlada u Podgorici neće odustati od teritorije Crne Gore.
Pitanje granice na poluostrvu Prevlaka jedno je od otvorenih pitanja čijim rešavanjem Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju.
Ibrahimović je rekao da građani Crne Gore ne treba da brinu oko politike Vlade po tom pitanju, prenela je Radio-televizija Crne Gore.
"Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore i nema tog benefita zbog kojeg ćemo dati i dio Crne Gore, makar dok se ja budem pitao, ali vjerujem da je to stav cijele Vlade", rekao je Ibrahimović dodajući da je i iz Nemačke stigla poruka da bilateralna pitanja treba rešavati bilateralno.
Čitajte:
Hrvatska iznela osam uslova Crnoj Gori pre članstva u EUHrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dve jugoslovenske republike, u skladu s principom prema kojem novonastale države nasleđuju dotadašnje granice koji je potvrdila Badinterova komisija.
Posle ratnih sukoba, poluostrvo Prevlaku koja se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv, do 2002. su preuzeli posmatrači Ujedinjenih nacija i tada je Protokolom o privremenom graničnom režimu utvrđeno da Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen "ničijim morem".
Taj status je na snazi i danas, iako su vlade dve države još 2008. pristupile traženju trajnog rešenja. Predsednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je početkom juna da smatra da Rt Oštro na Prevlaci treba da pripadne Crnoj Gori i da je to državni interes "zato što se na taj način čuva ulaz u Boku Kotorsku."
Poluostrvo Prevlaka
Ibrahimović je rekao da je stav da se uz međusobno poštovanje, razgovor i uvažavanje dokumentacije dođe do prihvatljivog rešenja, a ako se u tome ne uspe, da se neće bežati od međunarodnih instanci, dodajući da će Crna Gora da prihvati sve što odrede međunarodne instance.
"Mi smo predložili da razgovaramo o granici na kopnu i moru i da, kada dođemo do zajedničkog rješenja, obradujemo građane. Poslali smo notu prijateljskoj državi Hrvatskoj, u kojoj tražimo nastavak saradnje kada je u pitanju granica. Nijesmo pominjali Boku i zato ona ne može biti ugrožena. Vjerujemo da ćemo brzo dobiti odgovor iz Hrvatske", rekao je Ibrahimović.
Državna sekretarka za Evropu u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić povodom kopnene granice ove nedelje je rekla da Hrvatska to pitanje ne smatra novim razgraničenjem, već potvrđivanjem nekadašnje republičke granice.
"To je pitanje vrijednosti, pitanje da li Crna Gora prihvata načela međunarodnog prava, Badinterovu komisiju i da li je tome privržena. Vjerujem i želim da vjerujem da Crna Gora neće i ne može imati problem sa takvom jednom potvrdom", rekla je Metelko-Zgombić.
Ibrahimović je dodao da treba imati na umu da je Hrvatska pomogla da se zatvori 25 poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom.
Crna Gora je imala za cilj da pregovarački proces okonča do kraja ove godine za šta je imala podršku evropskih institucija koje su rokove koje je Podgorica sama sebi postavila smatrale ambicioznim, ali ne i neizvodljivim.
Čitajte:
Šta Crna Gora može ispuniti od hrvatskih zahtjeva?Među zahtevima kojima Hrvatska uslovljava ulaz Crne Gore u Evropsku uniju, pored pitanje granice su i procesuiranje ratnih zločina, vraćanje broda Jadran, isplata odšteta logorašima, rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica i rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana.