Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) izjavio je na press konferenciji u petak, 25. marta u Mostaru da još ima prostora za razgovore i konkretne dogovore po pitanju izborne reforme u BiH.
"Što se tiče Izbornog zakona mislim da smo napravili jedan ogroman iskorak, što se tiče hrvatske strane, i došli do one mjere u koju se više ne može dirati. U Ustav BiH, u Ustav FBiH se ne može dirati", naglasio je Čović nakon sjednice HDZ-a BiH.
Za njega su konstitutivnost naroda i legitimno predstavljanje stvari o kojima se ne može pregovarati niti se pregovaralo te da će se tako i dalje nastaviti, ustvrdivši da su bili blizu dogovora i da prostora za razgovore još ima.
Čitajte: Bez uspjeha završeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH"Postoji koliko god još uvijek slaba mogućnost da se na različite tehničke načine riješi ovo pitanje obzirom na to da smo bili vrlo blizu dogovora, ako ništa drugo ne bude da taj dio pokušamo staviti u procedure u Zastupnički i Dom naroda i jednako tako i usvojiti", naveo je Čović.
On ističe da nikad nije rekao da su pregovori propali, ali da su u ovom formatu apsolutno završeni i da nisu polučili rezultat.
Posljednji pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH su neuspješno okončani 20. marta.
Čitajte: Bojkot prijeti oktobarskim izborima u BiHIpak, Čović je već dva dana kasnije najavio da će se održati još nekoliko sastanaka s predstavnicima bošnjačkih i srpskih stranaka te međunarodne zajednice, nakon kojih će biti poznato ima li šanse da se dođe do izmjena Izbornog zakona BiH.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
Izbori bi se trebali održati u oktobru, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupštine deset kantona u Federaciji BiH.
Odbacio 'špekulacije' o protivljenju sankcijama Rusiji
Čović je odbacio "špekulacije" u medijima o tome da on i njegova stranka nisu na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH dan ranije podržali uvođenje sankcija Rusiji.
Čović je ustvrdio da je već postojao "usuglašen dnevni red kolegija" sjednice državnog Doma naroda, te da je u skladu s tim sjednica provedena.
"Hrvatska demokratska zajednica, kroz svojih četiri predstavnika, na Domu naroda je bila do kraja ona koja je predvodila sve procese", ustvrdio je Čović, dodajući da je i on lično, kao predsjedavajući Doma naroda, dao doprinos da se usvoje potrebni zakoni i zaključci oko puta BiH ka Evropskoj uniji (EU).
Čitajte: Sedam dana za BiH da odluči o sankcijama RusijiČović je ustvrdio da problemi nastaju kada opozicijske stranke nastoje dopunjavati ili kreirati dnevni red, aludirajući na zaključke koje je predložio delegat Denis Bećirović (SDP BiH), kojima je od Vijeća ministara BiH zatraženo "usklađivanje politika, mjera i stavova sa zvaničnim stavovima EU o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu".
"Mi, u principu, odbacujemo bilo kakve dopune dnevnog reda koje dolaze od opozicionih stranaka unutar Doma naroda. To je praksa već pune tri godine, što god da se tamo našlo. To je jedan pristup, možda neko će reći, taktičan ili netaktičan", rekao je Čović, dodajući kako se u vezi s tim jučer "posebno kroz sarajevske medije" špekuliralo oko Ukrajine i sankcija Rusiji.
Čitajte: Dodik 'štiti' Rusiju od sankcija iz BiHDom naroda Parlamentarne skupštine BiH 24. marta nije podržao prijedlog zaključaka o usuglašavanju stavova BiH sa stavovima EU o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Protiv ovog prijedloga su bili delegati iz reda srpskog naroda (četiri delegata SNSD-a i jedan SDS-a), kao i Dragan Čović i Marina Pendeš iz HDZ-a BiH, dok su Lidija Bradar i Bariša Čolak iz iste stranke bili uzdržani.
Za usvajanje je glasalo šest od 15 delegata.
Ovime je odbijen prijedlog usklađivanja zvanične bh. politike sa politikom EU po pitanju sankcija Rusiji.