Rekordno naoružavanje civila u BiH

U Bosni i Hercegovini početkom 2026. godine registrovano je više od 372.000 komada legalnog oružja u rukama civila.

To je rast za oko 90.000 komada u odnosu na 2020. godinu, prema najnovijem izvještaju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja pri Ministarstvu bezbjednosti BiH.

Proces legalnog naoružavanja se nastavio i u ovoj godini.

Banjalučanin (ime poznato redakciji) za Radio Slobodna Evropa kaže kako želi legalno nabaviti lični pištolj "zbog sopstvene sigurnosti".

"Sve je više nepredvidivih situacija i ljudi koji impulsivno reaguju, a sve manje onih koji imaju takta. Zato želim legalno oružje, da se osjećam sigurnije", kaže on.

Još jedan stanovnik Banjaluke (ime poznato redakciji RSE) ističe kako razmišlja o nabavci pištolja za "svoju i sigurnost porodice".

"U mom slučaju, razlog je posao kojim se bavim, ponekad se osjećam nesigurno i zato razmišljam o nabavci legalnog oružja", navodi.

Stručnjaci za RSE ocjenjuju da ovakve izjave oslikavaju atmosferu u zemlji u kojoj se broj komada oružja ubrzano povećava, zbog čega je potrebno jedinstveno urediti pitanje kontrole oružja i ko ga može posjedovati.

Iz Ministarstva bezbjednosti BiH su za Radio Slobodna Evropa dostavili zbirne statističke podatke, ali bez komentara o značajnom rastu legalnog naoružavanja u Bosni i Hercegovini.

Izostao je i odgovor na pitanje o strukturi tog oružja - koliko se odnosi na lično naoružanje, poput pištolja i revolvera, a koliko na lovačko i sportsko oružje.

BiH nema jedinstvenu regulaciju kontrole civilnog naoružanja u zemlji.

Pravila o nabavci oružja u Bosni i Hercegovini definisana su kroz 12 zasebnih zakona, na nivou entiteta, kantona u Federaciji BiH i Brčko distrikta.

Čitajte:

'I drugi su naoružani': Mnogi u BiH se teško odriču oružja

Zašto građani nabavljaju oružje?

Safet Mušić, ekspert za sigurnost za RSE ističe da se u posljednjih pet godina radi o "drastičnom" rastu legalnog oružja kod građana, što "jasno odražava rastući strah i nepovjerenje u institucije".

"Atmosfera političkih tenzija, zapaljiva retorika i priče o mogućim sukobima stvaraju osjećaj nesigurnosti. Građani zato misle da su sigurniji ako imaju pištolj ili drugo oružje", kaže Mušić.

Upozorava da takav trend predstavlja ozbiljan rizik, jer "više oružja u domovima znači veće šanse za porodično nasilje, sukobe, incidente u afektu, samoubistva i nesreće".

Prema njegovim riječima, iako je oko 370.000 komada oružja u BiH formalno registrovano, sistem nadzora je slab.

"BiH nema jedinstvenu evidenciju, nego više od deset različitih sistema. Policijske agencije često nemaju potpune ni usklađene podatke. Građani u različitim dijelovima zemlje ne podliježu istim pravilima. Negdje su kriteriji stroži, negdje blaži, što otvara prostor za zloupotrebe", kaže Mušić, dodajući da je neophodno uvesti jedinstvenu državnu regulaciju i centralnu bazu podataka.

Mušić naglašava i da visok nivo naoružanosti proizlazi iz ratnog naslijeđa i dugotrajnog osjećaja nesigurnosti, ističući kako BiH sa 11 do 12 komada legalnog oružja na 100 stanovnika spada među najnaoružanije zemlje Evrope.

Najčešće se, po njegovom saznanju, kupuju pištolji i revolveri, pa onda lovačko naoružanje.

Koji su uslovi za nabavku legalnog oružja?

Propisi za nabavku oružja se razlikuju od kantona do kantona unutar bh. entiteta Federacija BiH, ali i između dva entiteta.

Ipak, imaju jednu zajedničku karakteristiku- svi moraju proći provjeru policije.

Osoba koja želi nabaviti pištolj ili pušku mora, u pravilu imati navršenih 21 godinu. Ovo pravilo se ne odnosi na lovce, sportiste ili određene službenike, koji dozvolu mogu dobiti sa 18 godina.

Potrebno je navesti opravdan razlog, na primjer radi "lične bezbjednosti", lov ili sportsko streljaštvo.

Svako ko nabavlja oružje mora proći i provjeru policije, ne smije imati krivičnu evidenciju i mora dobiti i zdravstvenu potvrdu.

Treba dokazati da posjeduje siguran sef ili ormar za čuvanje oružja, te pokazati osnovno tehničko znanje i vještine rukovanja oružjem.

Lovci imaju najstrože obaveze- ispit, pripravnički staž i odobrenje MUP-a.

"Kupovina lovačke puške u Bosni i Hercegovini zahtijeva članstvo u lovačkom društvu, jednogodišnji pripravnički staž bez oružja, položen lovački ispit, ljekarsko uvjerenje i odobrenje policije", rekao je za RSE Denis Raič, predsjednik Lovačkog društva "Tetrijeb" iz Kupresa.

Nakon učlanjenja, budući lovac prolazi obuku, polaže ispit i podnosi zahtjev MUP-u za nabavku oružja, pri čemu policija provjerava članstvo, ispit i eventualne sudske postupke.

"Za pištolj je procedura slična, ali bez članstva u udruženju, uz dozvolu za držanje u kući ili nošenje. Oružje mora biti sigurno pohranjeno", kazao je Raič.

Oružje se može kupiti i od drugog vlasnika, ali uz prethodnu dozvolu policije.

"Za kupnju oružja se pita isključivo MUP", naglasio je.

U BiH djeluju četiri lovačka saveza u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru.

Godišnje članstvo košta oko 80 evra, lovački ispit 50 evra, a ljekarsko uvjerenje, takse i oružani list oko 200 evra.

Puške i pištolji koštaju od 150 do 4.300 evra, dok poluautomatske puške (za sportska udruženja) koštaju od 1.200 do 3.400 evra. Metak košta od 0,5 do 1,5 evra.

Dokle je stigao proces usklađivanja sa EU?

U izvještaju Koordinacionog tijela za kontrolu lakog oružja se navodi da BiH provodi opsežan proces harmonizacije, čak, 12 različitih zakona o oružju sa Direktivom EU 2021/555.

Usklađivanje obuhvata definicije i kategorizaciju oružja, trajanje oružnih listova, krivične i prekršajne odredbe, postupke onesposobljavanja oružja te uvođenje elektronskih evidencija.

Navodi se kako je radna skupina izradila usaglašene preporuke koje kantoni i entiteti trebaju primijeniti pri izradi novih zakona ili izmjena postojećih propisa.

Čitajte:

Odlukom Vijeća ministara BiH omogućena prodaja viškova naoružanja

U entitetu Republika Srpska, takođe, se, prema navodima u Izvještaju, priprema novi zakon o oružju, koji će biti u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, za RSE potvrđuje da se priprema novi zakon i u tom bh. entitetu koji bi trebao ujednačiti praksu u 10 kantona.

"U Federaciji BiH kantoni su nadležni za ovu oblast i svaki ima svoje evidencije. Mi na nivou Federacije zato i nemamo jednu objedinjenu informaciju. Novi zakon treba da donese centralnu bazu podataka i identične propise u svim kantonima", rekao je Isak.

Na pitanje o broju oružja u rukama građana, Isak kaže kako to ne može komentarisati, jer "nema potpune parametre".

Istovremeno, zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić za RSE je, odgovarajući na upit o količini oružja, rekao kako to jeste "sigurnosni problem", te da "treba raditi na tome da se rizici smanje".

U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2021. do 2025. godine zabilježen značajan uvoz oružja.

Prema zvaničnim podacima, uvezeno je više od sedam i po miliona evra u pištoljima i revolverima, dok je vrijednost uvezenih lovačkih pušaka, sačmarica i sličnog oružja premašila čak 14,5 miliona eura.

Na tržištu dominira oružje iz Turske, Češke, Hrvatske, Italije i Austrije.