Da li Kristijan Šmit napušta OHR zbog neslaganja sa međunarodnim partnerima?

Skoro 24 sata nakon što je objavljeno kako se povlači sa pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, razlozi ove odluke Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nisu javnosti poznati.

Iako je u poruci saopštio kako se radi o "ličnoj odluci", mediji spekulišu da je to učinjeno zbog mogućih političkih pritisaka, dovodeći u vezu njegov odlazak sa pitanjem državne imovine, odnosno gradnje Južne interkonekcije.

Čitajte:

Da li će BiH dobiti zakon o državnoj imovini zbog američkih gasnih planova?

Iz State Departmenta, do zaključenja teksta, nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar Šmitove ostavke.

Odgovor nije stigao ni iz ambasada Njemačke i Velike Britanije, koje su članice Savjeta za provođenje mira (PIC) u BIH, koje je Šmit obavijestio o odlasku sa funkcije.

Inače, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno duže od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).

Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju.

Da li se zvanični Vašington može dovesti u vezu sa odlaskom Šmita?

Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, ocjenjuje za RSE da je "američka politika prema BiH presudila".

"I to ova nova politika koja u prvi plan stavlja ekonomske i geopolitičke interese Amerike i mislim da je to u velikoj mjeri doprinijelo odlasku Šmita koji nije bio partner za takvu vrstu saradnje", kazala je ona.

Ocjenjuje da Šmit nije natjeran da podnese ostavku, nego je osjetio da nema dovoljnu podršku EU i Njemačke.

"Pa se zato sam povukao, jer je očito da će Amerikanci na tome mjestu vidjeti nekoga ko će ispunjavati njihove zahtjeve, a ne unositi nešto svoje mimo konsultacije", rekla je Marić.

Čitajte:

Odlazi li Schmidt i kakva će biti uloga međunarodne zajednice u BiH?

Vedran Džihić sa Fakulteta političkih nauka u Beču, ocjenjuje za RSE da je promjena u Bijeloj kući značila i promjene na globalnom planu, te da je zemlja u fazi "geopolitičke nesigurnosti".

"Ovdje je sasvim jasno da više nema principijelne politike Amerike prema BiH, prema regiji, već je ona zamijenjena jednim veoma pragmatičnim, ekonomskim, energetskim transakcionalizmom", smatra Džihić.

Kakva je budućnost OHR-a?

Vedran Džihić ocjenjuje da budućnost OHR-a zavisi od Evropske unije.

"Evropa se sad nalazi u veoma teškoj situaciji, svakako nema posebno puno ni prostora, ni volje, ni spremnosti, ni znanja da se neko ozbiljno pozabavi BiH, ali i pored Ukrajine, Bliskog istoka, unutrašnjih problema", smatra on.

Čitajte:

Neispunjeni zadaci na evropskom putu 'kumovali' ostanku OHR-a u BiH

Ivana Marić smatra da će u procesu evrointegracija biti neminovno smanjenje uloge visokog predstavnika, ali ne očekuje da će do toga doći u kratkom roku.

Takođe, prema njoj će novi visoki predstavnik više raditi u skladu sa željama nove američke administracije.

Rasprava u Ujedinjenim nacijama

Dan nakon što je OHR potvrdio Šmitovu ostavku, njegov izvještaj o stanju u BiH će biti predstavljen u Savjetu bezbjednosti UN, 12. maja.

U izvještaju, između ostalog, visoki predstavnik upozorava da političke blokade, posebno iz RS, koče rad institucija i evropski put BiH.

Takođe, dodaje se da nema napretka u ključnim reformama, a nacionalistička retorika, osporavanje teritorijalnog integriteta i korupcija dodatno produbljuju političke i etničke podjele u zemlji.

Čitajte:

Schmidt mijenja ton - Zakon koji je nametnula međunarodna zajednica sada naziva kočnicom razvoja

U istom dokumentu se navodi, međutim i da bi Savjet bezbjednosti (SB) mogao zatražiti pravno mišljenje UN-a o tome da li je imenovanje Šmita za visokog predstavnika 2021. godine provedeno u skladu s Dejtonskim sporazumom.

Cilj je da se razjasni da li su za imenovanje potrebni odobrenje SB UN, jednoglasna odluka Savjeta za implementaciju mira (PIC) ili saglasnost domaćih strana.

Adi Ćerimagić, analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI), sa sjedištem u Berlinu, za RSE ističe da UN vjerovatno neće promijeniti stav o imenovanju visokog predstavnika, jer je generalni sekretar UN-a već naveo da je to pitanje u nadležnosti PIC-a, a ne UN-a.

"Ono što će meni lično biti najzanimljivije jeste pozicija SAD i da li je i u kojoj mjeri došlo do evolucije u odnosu na nešto detaljniju izjavu koju smo čuli krajem oktobra prošle godine kada je predstavnica SAD-a vrlo jasno rekla da SAD ostaju predane Dejtonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu i suverentitetu BiH", kaže Ćerimagić.

Čitajte:

Stejt department o Dodikovoj izjavi: SAD podržavaju teritorijalni integritet BiHSjedinjene Države istakle podršku suverenitetu BiH na sastanku s članovima PredsjedništvaAmbasada SAD pozvala lidere da ne narušavaju ustavni poredak BiH

Posljednji put kada je SB UN raspravljao o BiH, prošlog oktobra, američka predstavnica Doroti Ši (Dorothy Shea) je izjavila da su SAD privržene Dejtonu, ali da više ne slijede "politiku izgradnje nacija i međunarodno uplitanje".

Tada ona nije spominjala OHR, ali je rekla da je vrijeme za lokalna rješenja, koja trebaju pronaći predstavnici tri konstitutivna naroda BiH.

Saradnja na tekstu: Dženana Halimović