Iako povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije zvanično potvrđeno, informacije o toj mogućnosti, koje su se pojavile u javnosti, ponovo su otvorile pitanje ispunjavanja uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i njegove buduće uloge.
Pozivajući se na diplomatske izvore, dio bh. medija pisao je proteklih dana da bi mandat Christiana Schmidta mogao biti okončan nakon oktobarskih Općih izbora u BiH.
Tu mogućnost komentirao je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ističući očekivanje da novi šef OHR-a bude osoba koja će "razumjeti situaciju u BiH".
Istovremeno, bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi Schmidt trebao biti posljednji na toj funkciji.
"Smatram da bi on zapravo trebao biti posljednji visoki predstavnik, jer će se morati zaustaviti ovakav vječni protektorat nad BiH", kazao je Petritsch, ističući da nema saznanja o Schmidtovom odlasku.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome bliži li se kraj Schmidtovom mandatu i jesu li poznata imena mogućih kandidata za njegovog nasljednika.
Christian Schmidt obnaša dužnost visokog predstavnika od 2021. godine. Na toj poziciji naslijedio je Valentina Inzka, austrijskog diplomatu koji je imenovan 2009. godine, nakon što je zvanično započet proces zatvaranja OHR-a, koji do danas nije završen.
Političari iz Republike Srpske duže vrijeme zagovaraju zatvaranje OHR-a, dok oni iz Federacije BiH upozoravaju da bi takav potez mogao dodatno destabilizirati zemlju.
Dok smatra da zatvaranje OHR-a trenutno nije opcija, Konaković nije konkretno odgovorio na novinarsko pitanje da li ima informaciju o Schmidtovom odlasku iz BiH, nego je ustvrdio da će "sigurno otići jednog dana".
"Do zatvaranja OHR-a neće i ne može doći. Imamo informacije da će, i ako Schmidt bude odlazio, doći oni koji razumiju situaciju u BiH", kazao je novinarima u Sarajevu 6. aprila.
Schmidtove odluke
Prethodnih nekoliko godina, Schmidt je nametao odluke i zakonska rješenja, u pokušaju da "trgne" zemlju iz političke krize u kojoj se nalazi već nekoliko godina, jer se, između ostalog, ne ispunjavaju reforme na evropskom putu.
Koristio je i tzv. bonnske ovlasti za nametanje više odluka, uključujući izmjene Izbornog zakona BiH u izbornoj noći početkom oktobra 2022.
Schmidt je, također, intervenirao u zakonodavni okvir u Republici Srpskoj, poništavajući mjere kojima su vlasti tog entiteta pokušale osporiti nadležnosti državnih institucija.
Od imenovanja, Schmidtov mandat osporavaju političari iz Republike Srpske, uz podršku Rusije i Kine. Tvrde da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, iako je iz UN-a više puta potvrđeno da Vijeće za provedbu mira imenuje visokog predstavnika.
Zbog nepoštovanja Schmidtovih odluka, bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija.
Međunarodna zajednica planirala je još prije 20-ak godina zatvaranje OHR-a, ali do toga nije došlo zbog političkih nesuglasica i izostanka konsenzusa međunarodnih aktera.
Za ukidanje je 2008. godine postavljeno O ispunjenosti ovih uvjeta odlučuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, međunarodno tijelo koje nadgleda provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a čije ključne članice uključuju Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku, Italiju i Japan.
Program "5+2" obavezuju vlasti BiH da riješi pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava.
Među uvjetima je, također, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od Vijeća za provedbu mira (PIC).
Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizirani., koja moraju ispuniti bosanskohercegovačke vlasti.
Schmidt kao posljednji visoki predstavnik?
O Schmidtovom odlasku spekulirano je u javnosti i proteklih godina. O tome se posljednji put oglasio u decembru prošle godine, kada je kazao da do toga "za sada neće doći".
Upravni odbor PIC-a u zaključio je krajem prošle godine da ovlasti visokog predstavnika ostaju na snazi, uz upozorenje da je dugoročno neodrživo da svakodnevno donosi odluke u BiH.
Schmidt je tada, također, kazao da u širokim diplomatskim krugovima postoji suglasnost da "treba zadržati sve opcije otvorenima", govoreći o zatvaranju OHR-a, reduciranju ili ukidanju Bonnskih ovlasti danih OHR-u da nameće zakone ili smjenjuje dužnosnike u BiH.
Petritsch, austrijski diplomata koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obnašao od 1999. do 2002., kaže da po pitanju funkcioniranja vlasti, posebno na državnoj razini, još postoji mnogo prostora za poboljšanje, ali da to ne može riješiti OHR.
"Moramo vidjeti da se sve što je gospodin Schmidt učinio u najboljim namjerama pokazalo teškim za provesti. To je doista bilo lakše u ranim fazama OHR-a", rekao je.
On je stava da je potrebno u prvom redu sazvati komisiju bh, stručnjaka kako bi se procijenilo, i što je OHR postigao, i što još nedostaje za suverenu BiH.
"Drugo, integrirati ove 'nedostajuće dijelove' u proces pristupanja u EU", kazao je.
Funkcija visokog predstavnika u BiH, sa statusom diplomatske misije, uspostavljena je 1995., potpisvanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Djeluje kao međunarodni predstavnik zadužen za koordinaciju i praćenje provođenja civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma. Također, raspolaže i tzv. bonskim ovlastima, koje mu omogućavaju da nameće odluke i smjenjuje izabrane ili imenovane zvaničnike.
Petritsch se prisjetio da je njegov posljednji zadatak kao visokog predstavnika bila strategija iz 2002. za racionalizaciju međunarodne prisutnosti.
To je uključivalo zatvaranje OHR-a do 2006. godine, a Vijeće za provedbu mira jednoglasno je usvojilo tu strategiju.
"Tokom mog mandata, i dok su povratak i obnova infrastrukture bili u punom jeku, uspjeli smo uspostaviti osnovne elemente za funkcionalnu državu, uključujući pravosudni sistem na državnoj razini".
Njegov nasljednik na poziciji visokog predstavnika Paddy Ashdown poduzeo je, kako kaže, važan korak ujedinjavanjem Oružanih snaga i njihovim stavljanjem pod kontrolu na državnoj razini.
Petritsch je stava da je, nakon desetak godina snažnog angažmana SAD-a i Evrope, postignut znatan uspjeh, a kao ključno postignuće međunarodnog angažmana ističe činjenicu da "nije bilo rata u BiH u posljednjih 30 godina".
"Fokus na BiH izblijedio je, a tokom mandata Valentina Inzka OHR je u osnovi bio zaboravljen od EU. Schmidt je pokušao ponovno oživjeti OHR i imao je određeni uspjeh, ali vrhunac poslijeratne obnove i ere izgradnje države odavno su prošli", naveo je.
Rješenje vidi u procesu pristupanja EU, specifičnom za BiH.
"Morate premjestiti sva dugo odgađana pitanja, uključujući 'pet plus dva' koja bi stručna komisija morala identificirati, u portfelj pregovora o pristupanju EU", rekao je.
Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine.
Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, njihovo formalno pokretanje i dalje ovisi o imenovanju glavnog pregovarača te usvajanju ključnih reformskih zakona, među kojima su zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i o sudovima.
Svih sedam dosadašnjih visokih predstavnika u BiH bili su evropski diplomati, dok su prvi zamjenici redovno dolazili iz Sjedinjenih Američkih Država.
Kao Schmidtova moguća nasljednica, u medijskim izvještajima u BiH proteklih dana spominjala se Karen Pierce, britanska izaslanica za Zapadni Balkan i bivša ambasadorice u Sjedinjenim Američkim Državama.
Govoreći o potencijalnim Schmidtovim nasljednicima, Petritsch je kazao da se postavlja pitanje što bi novi visoki predstavnik mogao postići što prethodni nisu.
Dodao je da je skeptičan i prema bilo kakvom nasljedniku i prema produžeenju mandata OHR-a.
"Želite se pridružiti Europskoj uniji, a ne Ujedinjenom Kraljevstvu, ili ne želite postati zauvijek država OHR-a. Nakon više od 30 godina, sve se promijenilo u svijetu, u Evropi, u transatlantskim odnosima. Ali mi i dalje primjenjujemo istu Dejtonsku formulu iz 1995. To neće funkcionirati", zaključio je.
Bassuener: Britanija kao ključni faktor
Dok su političari iz RS osporavali Schmidtu legitimitet i protivili se njegovim odlukama, iz Federacije BiH su od njega u proteklim godinama zahtjevali intervencije i nametanje rješenja za raspodjelu državne imovine, o čemu vlast decenijama ne može postići dogovor.
Slični zahtjevi upućivani su i za rješavanje financiranja sedam institucija kulture od državnog značaja, kao i stabilizaciju financiranja javnog radio-televizijskog servisa (BHRT) koje godinama opterećuju politički sporovi i izostanak sistemskog rješenja.
Kurt Bassuener, iz Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina, ocjenjuje za RSE da Schmidt kada je preuzeo posao "nije u potpunosti shvatio u šta se upušta", te da je njegova krivulja učenja bila "bolna za njega i BiH u cjelini".
Ipak, ističe da se radi o veoma teškom poslu - koji je postao znatno teži otkako ga je Schmidt preuzeo. Prema njemu, Bonske ovlasti moraju ostati na snazi, da bi OHR mogao ostati provedbeni instrument Dejtonskog sporazuma.
Dodaje kako je sada Washington protiv njihovog korištenja, te bi u budućnosti ključni član PIC-a mogla biti Velika Britanija.
"Britanija je dosljedno podržavala aktivnog visokog predstavnika, uključujući i podršku Schmidtovim akcijama tokom njegovog mandata", naglasio je on.
Bassuener smatra da bi Pierce bila dobra opcija za novu visoku predstavnicu u BiH.
"Odavno je vrijeme za snažnu visoku predstavnicu, s obzirom na očiglednu trajnost patrijarhalizma u stvarnoj arhitekturi moći u BiH i regiji", ocjenjuje on.
Također, prema njemu, važno je i da potencijalni novi kandidat ima jasnu strategiju, integrisanu sa EU, za demokratski napredak zemlje.
"Izbor Schmidtovog nasljednika, ako bude uskoro izabran, morat će odražavati odlučnost demokratija, onoga što mi u DPC-u nazivamo 'Evropa+'. U ovom kontekstu, članice EU, Velika Britanija, Kanada i Japan, svi u Upravnom odboru PIC-a treba da prekinu s dvije decenije neuspjeha i usvoje strategiju za BiH i region, koja prihvata OHR kao oruđe za provođenje mira", rekao je Bassuener.
Obzirom na spoljnopolitički zaokret Vašingtona, naglašava Bassuener, ove zemlje bi morale, među ostalim, da preuzmu na sebe financiranje Ureda te popunjavanje EUFOR-a do adekvatnih kapaciteta.
Budžet OHR-a odobrava Vijeće za provedbu mira (PIC), a najveći dio financirala je proteklih godina Evropska unija, dok su značajan udio imale Sjedinjene Američke Države, Japan i druge zemlje.
Od dolaska nove američke administracije, nakon što je Donald Trump preuzeo predsjednički mandat u januaru 2025. godine, iz Sjedninjenih Država sve češće stižu poruke da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za procese u BiH.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je prošle godine u Sarajevu da je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija u BiH gasi, ali tek kada zemlja bude imala odgovarajuće kapacitete za samostalno donošenje odluka.
Suradnja na tekstu: Goran Katić