Vojska SAD navodi da 'nijedan brod nije prošao' blokadu Irana

Američka vojska saopštila je u utorak da nijedan brod nije prošao kroz pomorsku blokadu usmjerenu na plovila koja plove prema Iranu ili iz te zemlje tokom prvih 24 sata provođenja restriktivne mjere, dok podaci o praćenju brodskog saobraćaja ukazuju na to da je nekoliko brodova povezanih s Iranom napustilo Hormuški moreuz u tom periodu.

"Tokom prvih 24 sata nijedan brod nije prošao američku blokadu, a šest trgovačkih brodova poslušalo je upute američkih snaga da se okrenu i ponovo uplove u iransku luku u Omanskom zaljevu", navela je na mreži X Centralna komanda SAD-a, nadležna za operacije u regiji.

"Blokada se nepristrasno provodi protiv brodova svih zemalja koji ulaze u iranske luke i priobalna područja ili iz njih isplovljavaju, uključujući sve iranske luke u Arapskom i Omanskom zaljevu", saopštila je Centralna komanda. "Snage SAD-a podržavaju slobodu plovidbe za brodove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac prema neiranskim lukama i iz njih."

Podaci službi za praćenje brodskog saobraćaja navode najmanje četiri broda, od kojih su dva nedavno pristala u iranske luke, koji su prošli ili su prolazili kroz Hormuški moreuz širok 30 kilometara u satima nakon što je blokada stupila na snagu u ponedjeljak u 15 sati po UTC-u.

Brod pod liberijskom zastavom, koji je isporučio kukuruz u iransku luku Bandar Imam Homeini, prošao je pored iranskog otoka Laraka u moreuzu nekoliko sati kasnije, dok je tanker pod zastavom Komora, koji je prevozio metanol i isplovio iz iranske luke Bušer 31. marta, napustio tjesnac otprilike u isto vrijeme, izvijestila je novinska agencija AFP, pozivajući se na podatke kompanije Kpler.

Također, pozivajući se na službe za praćenje, Reuters je izvijestio da tri broda povezana s Iranom koja su prošla kroz tjesnac nisu bila na putu prema iranskim lukama te da nisu bila obuhvaćena blokadom. Dva od tri broda nalaze se pod sankcijama SAD-a, a jedan od ta dva u kineskom je vlasništvu, naveo je Reuters.

Američki predsjednik Donald Trump naredio je blokadu nakon što američko-iranski mirovni pregovori u Islamabadu tokom vikenda 11. i 12. aprila nisu doveli do sporazuma o okončanju rata, koji je počeo zračnim napadima SAD-a i Izraela na Iran 28. februara. Vašington i Teheran su se 7. aprila složili o dvosedmičnom prekidu vatre.

Trump je u utorak nagovijestio da bi se pregovori mogli nastaviti u Islamabadu u narednih nekoliko dana.

"Trebali biste zaista ostati tamo, jer bi se nešto moglo dogoditi u naredna dva dana, i mi smo skloniji da idemo tamo (nego negdje drugdje)", rekao je Trump, prema navodima lista The New York Post, novinaru koji je, kako se čini, bio u Islamabadu.

Mediji su ranije izvijestili da Pakistan nastoji posredovati u novoj rundi pregovora kasnije ove sedmice. Ti izvještaji uslijedili su nakon intervjua u kojem je američki potpredsjednik J. D. Vance spomenuo mogućnost daljnjih sastanaka, rekavši da je na pregovorima 11. i 12. aprila postignut "veliki napredak".

"Lopta je u iranskom dvorištu", dodao je Vance.

Službena iranska novinska agencija IRNA citirala je predsjednika države Masuda Pezeškijana, koji je tokom razgovora sa svojim francuskim kolegom Emmanuelom Macronom 14. aprila ponovo okrivio Washington za neuspjeh pregovora.

Međutim, prema navodima agencije IRNA, on je izjavio i da je "diplomatija preferirani put za rješavanje sporova".

Macron je naveo da je u odvojenim pozivima pozvao Pezeškijana i američkog predsjednika Donalda Trumpa na obnovu razgovora.

Rekordne cijene nafte

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova nazvao je američku blokadu "opasnom i neodgovornom".

Guo Jiakun je izjavio da će to "eskalirati tenzije, potkopati postojeći krhki sporazum o prekidu vatre i dodatno ugroziti sigurnost plovidbe kroz moreuz".

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je 14. aprila da će se globalna potražnja za naftom smanjiti više nego bilo kada od pandemije COVID-a 19, usred "najtežeg šoka u snabdijevanju u historiji" uzrokovanog ratom u Iranu.

Čitajte:

Razlog tome su iranski napadi i prijetnje brodarstvu kroz Hormuški moreuz, koji su gotovo potpuno zatvorili rutu kojom obično prolazi 20 posto svjetskog snabdijevanja naftom.

Teheranovo gotovo potpuno zatvaranje moreuza uslijedilo je nakon američkih i izraelskih vazdušnih napada na Iran koji su počeli 28. februara. To se nastavilo uprkos prekidu vatre koji je počeo 8. aprila.

"Ostaje nejasno hoće li se prekid vatre pretvoriti u trajni mir i povratak redovnih tokova brodova kroz Hormuški moreuz. Dok se nacije uvoznice nafte bore da pronađu zamjenske barele iz sve manjeg izvora zaliha, cijene sirove nafte skočile su na rekordne nivoe", saopštila je IEA.

Čitajte:

Među mjerama preduzetim za povećanje globalnog snabdijevanja naftom je bila i odluka SAD-a da dodijeli privremeno izuzeće od sankcija na rusku naftu, uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

To izuzeće je trebalo isteći 11. aprila, ali nema naznaka o tome da li je produženo, prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova.

"O tome nije bilo nikakvih izjava", rekao je on novinarima.

U Washingtonu će se 14. aprila održati odvojeni razgovori između Izraela i Libana, fokusirani na tekuću izraelsku kampanju protiv Hezbolaha, iranske proksi snage u Libanu.

Hezbolah, koji su Izrael i SAD proglasili terorističkom organizacijom, neće prisustvovati razgovorima te iste osuđuje.

Teheran tvrdi da bi i ovaj konflikt trebao biti obuhvaćen širim prekidom vatre, ali Washington navodi da je on zaseban.

Sukob je počeo kada je Hezbolah napao Izrael 2. marta kao odgovor na vazdušne napade na Iran.