Potencijalno oslobađanje političkih zatvorenika u vezi s očekivanom posjetom visokog američkog izaslanika moglo bi signalizirati ograničen napredak u pregovorima s vladom Aleksandra Lukašenka, ali će represija potrajati bez trajnog međunarodnog pritiska, rekao je Aljes Bjaljacki, dobitnik Nobelove nagrade za mir.
U intervjuu za Bjeloruski servis RSE, Bjaljacki, dugogodišnji aktivista koji je i sam oslobođen i uklonjen iz Bjelorusije u sporazumu posredovanom od Sjedinjenih Država u decembru 2025. godine, nakon gotovo pet godina provedenih u zatvoru, rekao je da pregovori između autoritarnog režima Aleksandra Lukašenka i zapadnih zvaničnika sve više liče na diplomatiju talaca.
"To podsjeća na pregovore s teroristima kada su taoci u pitanju. U suštini, naši politički zatvorenici su u sličnoj poziciji", rekao je Bjaljacki (63), koji je Nobelovu nagradu za mir 2022. podijelio s aktivistima iz Ukrajine i Rusije, a danas predvodi Centar za ljudska prava Vyasna, bjelorusku organizaciju u egzilu.
Bjelorusija je oslobodila grupe aktivista, novinara, opozicionih političara i drugih koji se smatraju političkim zatvorenicima u sporazumima koje su SAD postigle tokom protekle godine, uključujući i oslobađanje Bjaljackog i još 122 osobe u decembru.
Manja grupa, uglavnom žena, oslobođena je ranije ovog mjeseca.
Aktivisti se nadaju da bi moguća posjeta Johna Coalea, specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bjelorusiju, u narednim danima mogla dovesti do oslobađanja većeg broja zatvorenika.
"Nadamo se da će broj onih koji budu oslobođeni biti veći nego u decembru", rekao je Bjaljacki.
Čitajte: Bjeloruski bivši predsjednički kandidat oslobođen iz zatvora nakon moždanog udaraPritisak i sankcije
Prema podacima bjeloruskih organizacija za ljudska prava, više od 1.000 ljudi i dalje se nalazi u zatvorima zbog politički motivisanih optužbi, nakon široke represije koja je počela poslije predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko proglasio ubjedljivu pobjedu i šesti mandat u izborima za koje milioni Bjelorusa vjeruju da su pokradeni.
"Nastavljamo primati informacije o novim hapšenjima, premlaćivanjima i dugim zatvorskim kaznama za novinare", rekao je Bjaljacki u intervjuu u Pragu.
Lukašenko je na vlasti od 1994. godine, učvršćujući svoju moć izborima koje je veći dio Zapada proglasio nelegitimnim. Bjelorusija je bila izložena brojnim rundama sankcija Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog kršenja ljudskih prava, antidemokratskih postupaka i podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Bjaljacki je rekao da su oslobađanja zatvorenika rezultat "dugoročnog ekonomskog i političkog pritiska" Zapada. Dodao je da vlasti "traže način da izađu iz teške ekonomske situacije i pokušavaju ublažiti pritisak sankcija… U odnosu na Amerikance, to je djelimično uspješno."
SAD je obnovio angažman s Bjelorusijom tokom trenutnog Trumpovog mandata. Trump je razgovarao telefonom s Lukašenkom u augustu 2025., a 11. septembra 2025., kada je Bjelorusija oslobodila 51 zatvorenika, Coale se sastao s Lukašenkom i objavio da SAD ukida sankcije belaruskoj nacionalnoj aviokompaniji Belavia.
Oslobađanju Bjaljackog i još 122 osobe u decembru prethodila je objava da Washington ukida sankcije na unosan izvoz gnojiva iz Bjelorusije – uključujući najveću kompaniju Belaruskali – koja predstavlja jedan od glavnih izvora prihoda za Lukašenkov režim.
Bez ulaska u detalje, Bjaljacki je upozorio da bi prerano ukidanje sankcija bilo greška dok se represija nastavlja.
"Nezavisne organizacije u Bjelorusiji sada se proglašavaju ekstremističkim. Na primjer, bjeloruski PEN, koji je okupljao pisce i kulturne radnike, nedavno je uvršten na ovu listu, zajedno s Bjeloruskim udruženjem novinara i Centrom za ljudska prava Vyasna", rekao je Bjaljacki.
Čitajte: Ales Byalyatski: Zatvor, principi i cijena pobune u Bjelorusiji"U suštini, cijeli nezavisni civilni sektor je protjeran iz Bjelorusije. Zbog toga je okončanje represije neophodan uslov; ukidanje sankcija bez toga bilo bi nepromišljeno", rekao je.
Izgnanstvo ili sloboda kod kuće?
Ključno pitanje za mnoge zatvorenike je da li će im biti dopušteno da ostanu u Bjelorusiji nakon puštanja na slobodu. Bjaljacki i mnogi drugi koji se smatraju političkim zatvorenicima bili su deportovani nakon što su pušteni. On kaže da je pitanje omogućavanja zatvorenicima da ostanu u zemlji ranije bilo pokretano u razgovorima s bjeloruskim vlastima.
"Neki ljudi imaju bolesne roditelje ili druge razloge da ostanu", rekao je. "Ne žele svi napustiti zemlju."
Prema Bjaljackom, Lukašenko je ranije odbacivao takve prijedloge. Međutim, on vjeruje da se stav vlasti sada možda mijenja.
"Moguće je da će oni koji budu amnestirani dobiti izbor: da ostanu ili da odu", rekao je.
Bjaljacki je naveo slučaj dugogodišnjeg opozicionog političara Mikole Statkeviča kao primjer pritisaka s kojima se politički zatvorenici suočavaju.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Statkevič, koji ima 69 godina i proveo je više od 12 od posljednjih 20 godina iza rešetaka, bio je među desetinama oslobođenih u septembru, ali je odbio napustiti Bjelorusiju nakon oslobađanja i ponovo je uhapšen kasnije istog mjeseca. U februaru je ponovo pušten iz zatvora nakon što je pretrpio moždani udar.
Prošle sedmice u Pragu, Statkevičeva supruga Marina Adamovič primila je međunarodnu nagradu za ljudska prava u njegovo ime od češke humanitarne organizacije People in Need.
Bjaljacki je rekao da to priznanje odražava trajnu međunarodnu pažnju na stanje bjeloruskih političkih zatvorenika.
"Mikola je oduvijek bio borac", rekao je. "Nažalost, ta borba je ozbiljno uticala na njegovo zdravlje."
Bjaljacki je pozorio da međunarodne nagrade rijetko utiču na odluke bjeloruskih vlasti.
"Čak ni Nobelova nagrada nije odmah promijenila moju situaciju", rekao je. "Ostao sam u zatvoru još tri godine."
Kultura, represija i pravda
Bjaljacki kaže da se represija u Bjelorusiji posljednjih mjeseci sve više usmjerava na kulturne radnike i bjeloruski jezik.
"U posljednjim mjesecima traje napad na bjelorusku kulturu i jezik", rekao je.
Sugerirao je da bi to moglo djelimično odražavati signale iz Moskve, ali je dodao da moćni sigurnosni aparat u zemlji također ima svoje motive.
"Ljudi unutar represivnih struktura moraju svaki mjesec pokazivati rezultate", rekao je. "Oni grade karijere uništavajući tuđe živote."
Istraga koju je pokrenuo Međunarodni krivični sud zbog navodnih zločina povezanih s bjeloruskim vlastima važan je korak ka odgovornosti i "vrsta pobjede za bjelorusku zajednicu za ljudska prava", rekao je Bjaljacki, ali je upozorio da će proces vjerovatno trajati godinama.
"Materijali će se prikupljati uz pomoć organizacija za ljudska prava i aktivista koji su napustili Bjelorusiju", rekao je. "To je dugoročan proces."
Čitajte: Bjelorusija oslobodila 123 politička zatvorenikaDuga borba
Bjaljacki je bio u zatvoru od 2011. do 2014. i od 2021. do 2025. zbog optužbi za utaju poreza za koje on i njegovi pristalice tvrde da su politički motivirane i izmišljene.
Kaže da je Nobelova nagrada za mir, dodijeljena dok je bio u zatvoru, pomogla da se međunarodna pažnja usmjeri na stanje u Bjelorusiji, ali nije promijenila njegove neposredne okolnosti.
Za RSE je rekao da se još uvijek prilagođava životu nakon zatvora i da je oporavak dug proces.
"Ali sada imam priliku putovati u inostranstvo i koristim ta putovanja da govorim o situaciji u Bjelorusiji", naglasio je Bjaljacki
"Svijet se brzo mijenja. Moramo stalno podsjećati ljude na ono što se dešava u našoj zemlji."
Govoreći o predstojećoj 30. godišnjici osnivanja Centra za ljudska prava Vyasna, Bjaljacki je rekao da krajnji cilj ostaje isti.
"Najbolji poklon", rekao je, "bila bi demokratska i slobodna Bjelorusija u koju se možemo vratiti".