Lideri SDP-a, SNSD-a i HDZ-a BiH Zlatko Lagumdžija, Milorad Dodik i Dragan Čović, septembar 2011.
Nesuglasice oko mnogih bitnih pitanja - od utroška novca za državne projekte, do predstavljanja BiH pred međunarodnim institucijama - nisu od juče, ali se posljednjih mjeseci sve češće unutarnji problemi iznose i u međunarodnim krugovima, zbog čega su bh. političari, ali i BiH izgubili kredibilitet.
Poznavaoci prilika kažu da današnji predstavnici vlasti stranačku politiku stavljaju ispred funkcija koje obavljaju, ali i upozoravaju da međunarodna zajednica gubi strpljenje.
Jedan od svježih primjera blamaže BiH u međunarodnim krugovima su nesuglasice lidera dvije vladajuće stranke, Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika, oko sredstava IPA fondova, zbog kojih je BiH zamalo ostala bez 96 miliona eura.
Drugi primjer odnosi se na dva predsjedavajuća domova Parlamenta BiH - Denisa Bećirovića i Ognjena Tadića, oko učešća na 5. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana. Naime, Tadić je odbio da ide, jer na konferenciju nisu pozvani predsjedavajući entitetskih parlamenata, a pozvani su predstavnici Kosova, koje je za Tadića još uvijek autonomna pokrajina Srbije.
Denis Bećirović
Bećirović je uputio pismo domaćinu, predsjedniku mađarske skupštine Laslu Koveru, u kojem navodi da Tadić iznosi lične stavove. Onda je Tadić poslao pismo u kojem kaže da on zastupa interese RS, a da Bećirović istupa samoinicijativno, a ne u ime državnog parlamenta.
Do sada se ovako nešto nije događalo, kaže bivši predjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a sada poslanik Beriz Belkić.
„Stvar je i personalnih osobina ljudi. Kolegij u kojem sam ja bio je ipak na drugačiji način radio, te nesporazume smo pokušavali riješiti unutra i ako ih nismo uspijevali riješiti, naravno bilo je situacija kad smo se zadržali na svojim pozicijama, nismo to iznosili pred javnost. Taj naš prljavi veš bismo trebali sačuvati unutar kuće i ne kontaminirati taj prostor međunarodnog djelovanja. Pravimo štetu definitivno svima unutar BiH“, smatra
'Oni dođu u to Predsjedništvo sa različitim stavovima na sadašnjost i na budućnost BiH“, kaže Beriz Belkić.
Belkić.
Sa ovakom praksom počeli su još ranije članovi Predsjedništva BiH zbog nesuglasica oko predstavljanja države na redovnim zasjedanjima Generalne skupštine UN-a. Na to podsjeća nekadašnji diplomata Hajrudin Somun:
„Jedan od njih drži govor u Savjetu sigurnosti UN, a onaj drugi ili treći u Sarajevu izdaje saopštenja da se ne slaže s onim što je onaj govorio, pa u tom smislu šalje čak i predstavku generalnom sekretaru Ki-moonu. Jednostavno oni dođu u to Predsjedništvo sa različitim stavovima na sadašnjost i na budućnost BiH.“
Politika i željoteka
Slijedeći primjer je i javna optužba federalnog premijera Nermina Nikšića upućena na adresu državnog ministra finansija Dragana Vrankića da zbog interesa stranke kojoj pripada, HDZ-a, nije imenovao delegaciju koja je početkom ove sedmice u Luksemburgu trebala potpisati kredit za finansiranje tri dionice autoputa koridor 5c. Vrankić nije želio odgovoriti Nikšiću na ovu optužbu, ali je poslao saopštenje za javnost u kojem navodi da je BiH prezadužena.
Umjesto Vrankića, reagovao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
„Za neutrošena sredstva već uzetih zajmova za koridor 5c se plaća preko četiri miliona zateznih kamata. Alo ovdje se ušlo u politiku, a ne u ekonomiju. I politika zaduženja nije željoteka.“
Vaš browser nepodržava HTML5
Javna tajna
Nekadašnji premijer BiH, bivši diplomata, sada univerzitetski profesor Hasan Muratović smatra da je današnje ponašanje čelnika BiH znatno srozalo kredibilitet BiH u međunarodnim krugovima.
„Mnogi ljudi čije je mišljenje jako važno i u Briselu i u Vašingtonu imaju loše mišljenje o nama. Mislim da će biti jako, jako teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice, a to zapravo znači povjerenje ljudi koji su bitni u centrima odlučivanja“, ocjenjuje Muratović.
Predrag Praštalo iz Evropskog pokreta dodaje da strani diplomati u BiH ne znaju kako da objasne svojim vladama ovakvo ponašanje bh. političara.
„Vrlo je teško objasniti diplomatima u BiH, a onda je njima još teže da objasne svojim državnim institucijama, svojim poreznim obveznicima
"Tu se ne radi više o tome ko je tu kriv, nego svi zajedno“, naglašava Miloš Šolaja.
da novcima koje njihovi građani odvajaju nemoguće pomoći BiH jer naši političari kao da se trude da pošalju poruku: ’Nama niko ne može pomoći.’“, kaže Predrag Praštalo.
Dok god se ne riješe unutarnji problemi u BiH, ovakve blamaže će se dešavati, kaže Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose.
„Mislim da prestaju da pokazuju da su ozbiljni igrači u cijeloj priči. Tu se ne radi više o tome ko je tu kriv, nego svi zajedno“, naglašava Šolaja.
Rušenje kredibiliteta države u svijetu može se objasniti i činjenicom da jedan broj političara na tome gradi svoj politički angažman u zemlji, ali na taj način blamiraju i sebe, što potvrđuju i depeše stranih diplomata u BiH objavljene na Wikiliksu, u kojima su ocijenjeni kao nepouzdani, nekompetentni za funkcije koje obavljajuju, obmanjuju javnost jer govore neistine. Samo da to još shvate i birači u BiH.
