Politički konsenzus ključan za evrointegracije

Sjedište delegacije EK za BiH u Sarajevu, foto Midhat Poturović

Što smo bliže jeseni i vremenu kada se - obično početkom novembra - objavljuje godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku država zapadnog
Balkana u procesu reformi, stabilizacije i evropskih integracija, sve jasnija postaje činjenica da će dio izvještaja posvećen BiH biti, kao nikada do sada, obojen sivim bojama.

Reforme su stale, podjele sve dublje, a politička atmosfera zatrovana retorikom nerazumijevanja i sukoba - poručuju izvori bliski Evropskoj komisiji. Sve ovo je direktna prijetnja Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, bez kojeg nema evropske budućnosti.

Godišnji izvještaj o napretku zapadnobalkanskih država osnova je za gradnju strategije Brisela i država članica Unije prema zapadnom Balkanu i BiH, a to već znači da će se, poput bumeranga, zemlji vratiti sve ono što je propušteno da se učini u procesu koji je neizostavni dio evropeizacije BiH.

Na izostanak političkog konsenzusa u zemlji se ukazuje kao na ključnog krivca za takvo stanje, u kojem su propali dosadašnji pokušaji da se državni ustav prilagodi potrebama savremene države, ili bar da odgovori na presudu Evropskog suda za ljudska prava, koja za sve građane BiH, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, traži pravo da biraju i budu birani.
Godišnji izvještaj o napretku zapadnobalkanskih država osnova je za gradnju strategije Brisela i država članica EU prema zapadnom Balkanu i BiH, a to već znači da će se, poput bumeranga, zemlji vratiti sve ono što je propušteno da se učini u procesu koji je neizostavni dio evropeizacije.

"Evropska konvenicija o ljudskim pravima je jedan dio Ustava koji bi se trebao promijeniti - riječ, je ustvari, o promjeni Ustava koja je najhitnija. Trebalo bi, pored ovoga, biti još rada na Ustavu, promjena koje su neophodne i koje će Evropska unija u narednim farzama integracijskog procesa svakako zahtijevati. Kao što je poznato, prošle godine su EU i Amerika zajednički na sto, pred sve bh. političke partije, stavile prijedlog koji je trebao stvoriti politički kompromis, objašnjavajući šta je, posebno za EU, nezaobilazno kako bi zemlja mogla ispuniti vlastite obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", kaže direktorat Evropske komisije za proširenje, šef odjela za BiH, Paola Pampaloni i precizira:

"Riječ je o koracima koji su trebali otvoriti put integracijskom procesu, pomoći državi da pregovara o prijemu u EU onda kada se pregovori o tome i otvore. Nažalost, to nije uspjelo, ali se nadamo da će, odmah nakon izbora, biti uspostavljena radna grupa za izmjenu Ustava kako bi se po hitnom postupku bavila ovim problemom, jer postaje veoma važno i hitno da se ova obaveza ispuni kako bi BiH nastavila sa procesom evropskih integracija."

Komesar za proširenje Štefan Fule kaže:

"Kako bi ispunila ono što je Sporazumom potpisala, BiH mora da uspostavi efikasnu strukturu vlasti, sposobnu da usvoji i primijeni zakone koji su u saglasnosti sa evropskim."

Nagomilani problemi i obaveze

Drugim riječima, može li zadržavanje sadašnjeg stanja ugroziti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

Evo šta o tome kaže Paola Pampaloni:

"Sigurno, jer je riječ o obavezi iz Sporazuma i očekujemo od BiH da ispuni svoje obaveze iz međunarodnog ugovora koji je potpisala, Sporazuma čiji proces ratifikacije među evropskim članicama upravo teče."

Kakvi bi onda trebali biti prvi koraci za BiH nakon izbora? Glasnogovornica komesara za proširenje, Štefana Fulea, Angela Filote:

"Mislim da nemate taj luksuz poduzimanja prvog koraka, jer mnogo toga treba učiniti. S druge strane, imate mnogo ljudi koji mogu provesti reforme, ako to žele. Naravno, u svemu ovome je veoma važan politički dijalog, politička kohezija u zemlji. Važna je takođe i reforma javne uprave jer je neophodno stvaranje takvih odnosa između države i njenih stanovnika, kako bi stanovnici imali osjećaj da država radi za njih."

Ne treba previše mudrosti da se zaključi kako će vlast nakon izbora - ko god da je kreira - već svog prvog radnog dana morati bez odlaganja da rješava nagomilane probleme i obaveze, ukoliko ima namjeru da zemlju vrati na trag evropskih integracija. Ukoliko im, međutim, po ugledu na dosadašnju praksu, namjere budu drugačije, sve nas čekaju godine sve dubljeg mraka, zaostajanja i gašenja perspektiva.

*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Stepenik bliže za BiH do vizne liberalizacije

BiH veći potrošač energije u Evropi

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)