Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je 7. septembra da će iz Ambasade BiH u Srbiji biti povučeno gotovo cjelokupno diplomatsko osoblje, kao odgovor na postupke zvaničnika Srbije nakon smrti i sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Konaković je rekao da u Beogradu mogu ostati samo ambasador i konzul, jer o njihovom imenovanju i eventualnom opozivu odlučuje Predsjedništvo BiH, dok će ostalo osoblje biti povučeno. Konzularni poslovi trebali bi biti prebačeni na ambasade BiH u Zagrebu i Podgorici.
Odluku je obrazložio dešavanjima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uključujući sahranu, komemoraciju i poruke koje su se pojavile u javnosti.
"Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće", poručio je Konaković.
Konaković je rekao da ga "nije iznenadilo" prisustvo zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića u Beogradu, najavivši da će tražiti sankcije "na svim adresama" za pojedince koji su prisustvovali tom događaju, uključujući i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić na Fejsbuku je u reakciji na Konakovićevu najavu optužio šefa diplomatije BiH za "licemerje" i naveo da on treba "najpre (da) izgovori imena srpskih žrtava, osudi zločine nad njima i objasni zašto se u Sarajevu i dalje slave osuđeni komandanti".
Čitajte:
Uz državne počasti u Beogradu sahranjen ratni zločinac Ratko MladićŠef bh. diplomatije ocijenio je da je "posljednji alarm za uzbunu" bila poruka "Pravac Potočari" istaknuta na utakmici Crvene zvezde, navodeći da takvi događaji predstavljaju nastavak veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca.
Tokom derbija Crvene zvezde i Partizana 6. septembra, navijači na sjevernoj tribini stadiona Rajko Mitić istakli su veliku sliku Ratka Mladića uz natpis: "Pravac Potočari".
Njegova slika je ostala izložena na sjevernoj tribini tokom cijele utakmice.
Konaković je najavio i diplomatsku ofanzivu prema Evropskoj uniji i drugim međunarodnim partnerima, uključujući slanje više nota i pisama kojima će, kako je rekao, tražiti jasnu reakciju na odnos Srbije prema presuđenim ratnim zločinima.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina više neće pasivno odgovarati na pokušaje revizije činjenica o ratnim zločinima, te će diplomatskim kanalima intenzivnije predstavljati, kako je naveo, istinu o događajima iz proteklog rata.
Ko je iz BiH otišao na ispraćaj Mladića?
Posmrtnom ispraćaju ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu prisustvovali su najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska- članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski predsjednik i premijer, Siniša Karan i Savo Minić, Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, te više ministara entitetske vlade.
Počast Mladiću odali su i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, te predstavnici opozicione Srpske demokratske stranke Branko Blanuša i Marinko Božović.
Hiljade ljudi u Beogradu čekaju da odaju počast ratnom zločincu Mladiću
Međunarodna upozorenja zbog veličanja Mladića
Iz Delegacije EU u BiH upozoreno je 7. septembra kako je "bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i za njih nema mjesta niti u EU niti u zemljama kandidatima za članstvo u EU".
Na sahranu uz vojne i državne počasti prethodno su reagovali američki senatori Jeanne Shaheen, Chuck Grassley i Keith Self, koji su pozvali vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj da se distanciraju od ceremonije.
"Ratko Mladić bio je ratni zločinac i arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka“, naveli su senatori u zajedničkoj izjavi, upozoravajući da bi veličanje njegove smrti predstavljalo skrnavljenje sjećanja na žrtve i test spremnosti Srbije i Republike Srpske da raskinu s nasljeđem ratnih zločina.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je prethodno planiranu posjetu Srbiji, ocijenivši da je veličanje osobe osuđene za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini nespojivo s vrijednostima na kojima počiva evropski put.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (RS) Ratko Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, sahranjen je u Beogradu u ponedjeljak, 7. septembra, uz najavljene vojne i državne počasti.
Mladiću je u subotu, 5. septembra, u Domu Vojske Srbije u Beogradu održana komemoracija, uz prisustvo, između ostalih, ministra pravde Srbije Nenada Vujića i predsjednika RS, Siniše Karana.
Inače, u danima nakon Mladićeve smrti, u pojedinim gradovima u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, održani su skupovi u znak sjećanja na njega, a najveći skup je održan u Banjaluci 1. septembra.
Takođe, u narativima beogradskih i banjalučkih medija, Mladić je prikazan kao žrtva Tribunala, koji nije htio da ga pusti na liječenje u Srbiju, dok se njegova presuda i žrtve gotovo ni ne spominju.
Za šta je osuđen Ratko Mladić?
Ratko Mladić u Hagu, 8. juni 2021.
Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je pred sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.
Mladić je 2021. godine osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u ljeto 1995. godine.
Mladić je proglašen krivim za sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat zbog trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata, putem krivičnih djela progona, istrebljena, ubistava, prisilnog premještanja kao nehumanog djela i deportacije.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu, zbog širenja terora među civilnim stanovništvom, snajperskog djelovanja i granatiranja, ubijanja, terorisanja i protivpravnih napada na civile.
Takođe je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u vezi s uzimanjem talaca zbog zarobljavanja pripadnika UN-a i njihovo zatočavanje na strateškim vojnim lokacijama u namjeri da se spriječe novi zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Oslobođen je optužbe za genocid u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.