Nekoliko desetina ljudi okupilo se na protestu ispred Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), u Sarajevu, 2. juna.
Kao razlog okupljanja naveli su ostanak OHR-a u Bosni i Hercegovini, tražeći od međunarodne zajednice da i naredni visoki predstavnik ima Bonnska ovlaštenja, te da se riješi pitanja državne imovine.
Njihovo okupljanje se dešava dan uoči dvodnevnog zasijedanja Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koje bi trebalo, kako je najavljeno, razmatrati izbor nasljednika Christiana Schmidta.
Čitajte:
Neizvjesnost uoči sjednice Vijeća za provedbu mira: Ko će naslijediti Schmidta na čelu OHR-a u BiH?Iz ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke i Italije u BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućim imenima Schmidtovog nasljednika, šta misle o budućnosti institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), te obimu njegovih ovlasti, nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora nad BiH.
Ono što je izvjesno da ako dogovor ne bude postignut, Schmidt formalno ostaje na funkciji visokog predstavnika u BiH.
On je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar.
Iako će Vijeće za provedbu mira (PIC) formalno odlučiti o novom visokom predstavniku, jednako važno pitanje je kakav će mandat dobiti mogući nasljednik Christiana Schmidta i koliko će prostora imati za korištenje tzv. Bonnskih ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.
U posljednje dvije rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a američki dužnosnici zagovarali su postupno ograničavanje izvršnih ovlasti budućeg visokog predstavnika, te prijelaz OHR-a iz faze aktivnog intervencionizma u ulogu posrednika koji bi odgovornost prepustio domaćim institucijama.
Takav pristup predstavljao bi odmak od modela koji je obilježio mandate Nijemca Christiana Schmidta ili Britanca Paddyja Ashdowna, kad je OHR koristio Bonnske ovlasti za nametanje obvezujućih odluka i više bi nalikovao na 12-godišnje razdoblje Valentina Inzka.
Čitajte:
Diplomatska ofanziva Evrope u BiH uoči izbora visokog predstavnikaZadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, morati postići dogovor i o ulozi te institucije.
PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske saradnje, uz još nekoliko zemalja.
Rusija je suspendovala učešće u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Istovremeno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uslova "Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije".
Evropska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Evropske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku.