Ko će biti novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini? Ovo pitanje dominira uoči sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) 3. i 4. juna u Sarajevu kada će se razmotriti izbor nasljednika Christiana Schmidta.
No, ishod sastanka još je neizvjestan. Iz ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke i Italije u BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o mogućim imenima Schmidtovog nasljednika, šta misle o budućnosti institucije Ureda visokog predstavnika (OHR), te obimu njegovih ovlasti, nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora nad BiH.
Ono što je izvjesno da ako dogovor ne bude postignut, Schmidt formalno ostaje na funkciji visokog predstavnika u BiH.
On je u aprilu najavio povlačenje s funkcije koju je obavljao pet godina, ali tek nakon što se izabere njegov nasljednik "zbog potrebe očuvanja institucionalnog kontinuiteta" uoči općih izbora u BiH koji su zakazani za oktobar.
Šta se dešava uoči sjednice PIC-a?
Stephen Doughty, britanski ministar za Europu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije, stigao je u Sarajevo 1. juna, dok bi francuski i njemački ministri za Europu Benjamin Haddad i Gunther Krichbaum trebali održati sastanke sa zvaničnicima BiH u Sarajevo 2. juna, dan prije sjednice.
Doughty je, prema saopćenju Ministarstva vanjskih poslova BiH, "ponovio snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlastima OHR-a", dok je Haddad uoči posjete na X-u poručio da Europa "ne smije dopustiti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost".
Dio europskih država predvođenih Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom želi zadržati postojeći model koji visokom predstavniku omogućuje nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika u slučaju političkih ili institucionalnih blokada ili narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Istovremeno, administracija u Washingtonu zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće institucije i političare.
Predstavnica SAD-a pri UN-u Tammy Bruce je rekla 12. maja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a kako će kandidate za novog visokog predstavnika "vrjednovati na osnovu njihovih postignuća", kazavši kako je "imperativ da se novo imenovanje završi do kraja juna".
Koja se imena spominju?
Iako članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) službeno nisu objavile kandidate za novog visokog predstavnika u BiH, u diplomatskim i političkim krugovima spominje se nekoliko imena iz Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Među najčešće spominjanim kandidatima je Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji talijanski diplomat koji je bio ambasador Italije u Rusiji, te Srbiji i Crnoj Gori.
"Antonio Landi je oficijelno kandidat italijanske vlade i sa tim su naše institucije upoznate. On ima podršku SAD-a i ne samo njih", izjavio je za TV Sarajevo ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u.
Lagumdžija, međutim, kaže i da "ima još nekih koji su kandidati većeg broja zemalja". Među njima je i Rene Troccaz, aktualni posebni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan.
U britanskim se krugovima kao potencijalni kandidati navode Karen Pierce, bivša ambasadorica u SAD-u i sadašnja posebna izaslanica za Zapadni Balkan, te njezin prethodnik Stuart Peach, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a i nekadašnji britanski izaslanik za regiju.
Predstavnici SAD-a su poručili 12. maja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a da Washington ima i vlastite kandidate, ali da je spreman podržati europskog kandidata ako se unutar PIC-a postigne konsenzus.
Ko usmjerava OHR?
Iako će Vijeće za provedbu mira (PIC) formalno odlučiti o novom visokom predstavniku, jednako važno pitanje je kakav će mandat dobiti mogući nasljednik Christiana Schmidta i koliko će prostora imati za korištenje tzv. Bonnski ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.
U posljednje dvije rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a američki dužnosnici zagovarali su postupno ograničavanje izvršnih ovlasti budućeg visokog predstavnika, te prijelaz OHR-a iz faze aktivnog intervencionizma u ulogu posrednika koji bi odgovornost prepustio domaćim institucijama.
Takav pristup predstavljao bi odmak od modela koji je obilježio mandate Nijemca Christiana Schmidta ili Britanca Paddyja Ashdowna, kad je OHR koristio Bonnske ovlasti za nametanje obvezujućih odluka i više bi nalikovao na 12-godišnje razdoblje Valentina Inzka.
Schmidt je u aprilu najavio povlačenje, navodeći kako je "vrijeme za novi početak za BiH". Njegova odluka se povezuje s mogućom promjenom pristupa administracije u Washingtonu koji ide u smjeru ograničavanja izvršnih ovlasti i jačanja uloge lokalnih institucija, dok suprotno mišljenje imaju Britanija, Njemačka ili Francuska.
Zadaća PIC-a je "davanje političkih smjernica visokom predstavniku", što znači da će članice, osim o imenu novog čelnika OHR-a, morati postići dogovor i o ulozi te institucije.
PIC čine SAD, EU, UK, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Rusija i Turska, koja predstavlja interese Organizacija islamske suradnje, uz još nekoliko zemalja.
Rusija je suspendirala sudjelovanje u radu PIC-a početkom 2022. godine, a godinama zagovara zatvaranje OHR-a. Ruski stav se podudara sa zahtjevima vlasti u entitetu Republici Srpskoj koje često podržava Kina u raspravama pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Istodobno, zapadne članice PIC-a i dalje insistiraju na ispunjavanju uvjeta "Programa 5+2" prije zatvaranja OHR-a. Među neriješenim pitanjima ostaju raspodjela državne i vojne imovine, uz "pozitivnu procjenu političke situacije".
Europska komisija u svom je mišljenju o članstvu (avis) BiH navela da BiH ne može postati članica Europske unije dok postoji međunarodni protektorat u sadašnjem obliku.
Kakva je ostavština OHR-a?
Od uspostave Ureda visokog predstavnika (OHR) krajem 1995. godine na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma, dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini obnašalo je osam europskih diplomata.
Svi njihovi prvi zamjenici bili su Amerikanci.
Visoki predstavnici su nametnuli izmjene oko 300 članaka raznih državnih i entitetskih zakona i ustava, a do 2006. godine smijenili su više od 400 izabranih dužnosnika, od općinskih načelnika ili komandira u policiji do članova Predsjedništva BiH te su im zabranili političko djelovanje.
Te zabrane su kasnije poništene, ali ne i nametnuti zakoni među kojima su i oni da se odluke visokog predstavnika ne mogu preispitivati pred sudovima i da je neprovođenje tih odluka kritično djelo.