Kako će BiH utvrđivati koje NVO su 'rizične' zbog pranja novca i terorizma?

Prag je 15.000 evra, a sve preko toga više nije donacija, već predmet istrage.

Ovo se odnosi na instrukcije koje je usvojio Savjet ministara Bosne I Hercegovine, u kojima su posebno pod lupom neprofitne organizacije finansirane iz zemalja rizičnih u pogledu pranja novca, finansiranja terorizma i ratnih područja.

Mjere su dio usklađivanja Bosne i Hercegovine s međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, uključujući preporuke FATF i MONEYVAL, tijela Vijeća Evrope.

U praćenje rada neprofitnih organizacija biće uključene sve policijske I finansijske institucije u BiH.

Mjera je donesena kako BiH ne bi bila stavljena na MONEYVAL sivu listu , što bi kao posljedicu imalo otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija.

Koje države i regije su 'rizične'?

U Instrukciji Savjeta ministara BiH se ne navode imena rizičnih država.

Međutim, Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF), globalno tijelo koje postavlja međunarodne standarde u ovoj oblasti, definisalo je države u dvije ključne kategorije - "crna lista" i "siva lista".

Na crnoj listi, prema podacima objavljenim u februaru 2026. godine, nalaze se Iran, Sjeverna Koreja i Mjanmar, zbog ozbiljnih i dugotrajnih slabosti u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Na sivoj listi, koja uključuje države sa značajnim sistemskim nedostacima, a koje su se obavezale na reforme, nalaze se Alžir, Angola, Libanon, Sirija, Jemen, Demokratska Republiku Kongo, Haiti, Kenija, Monako i Venecuela.

Novac koji dolazi iz tih država ili se u njih šalje smatra se rizičnijim i automatski podliježe pojačanim provjerama, bez obzira na formalno navedenu namjenu.

Čitajte:

BiH prijeti 'siva lista' zbog izostanka mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Da li je već poznato koje su organizacije u BiH 'rizične'?

U Bosni i Hercegovini je registrovano oko 27.000 nevladinih organizacija, uključujući udruženja građana i fondacije, prema podacima e-registra udruženja i fondacija Ministarstva pravde BiH.

Ne postoji unaprijed definisan niti javno objavljen popis neprofitnih organizacija koje će biti predmet praćenja, naveli su u Ministarstvu pravde BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Identifikacija će se provoditi kontinuirano na temelju relevantnih pokazatelja rizika, operativnih saznanja i analiza nadležnih institucija", naveli su.

Za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti zaduženo je Stalno koordinaciono tijelo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u BiH.

"Putem Podskupine za procjenu rizika od financiranja terorizma nevladinog sektora, vršiće se identificiranje neprofitnih organizacija i podsektora koji su izloženi povećanom riziku od zloupotrebe za finansiranje terorizma, te na temelju toga sačinjavati listu i utvrđivati kategorije neprofitnih organizacija pod povećanim rizikom", ističe se u odgovoru Ministarstva pravde BiH za RSE.

Ivana Veselčić, koja predsjedava Stalnim koordinacionim tijelom, nije odgovorila na upit RSE da prokomentariše kako će se provoditi Instrukcije o kontroli rizičnih organizacija.

Koordinaciono tijelo, u kojem djeluje više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, formirano je u julu prošle godine.

Zadatak mu je da koordiniše rad nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih institucija u zemlji u kontroli neprofitnog sektora.

Kako neprofitna organizacija može biti proglašena 'rizičnom'?

Instrukcije koje je usvojio Savjet ministara propisuju da organizacija može biti predmetom istrage i označena kao "rizična" ako ima nejasne ili netransparentne izvore finansiranja.

Sumnjivo je i ako se utvrdi nesrazmjer između aktivnosti koje provodi neprofitna organizacija i iznosa novca kojima raspolaže.

Posebno se rizičnim ocjenjuju finansijski tokovi neprofitnih organizacija iz ili prema zonama sukoba.

Procjenu rizika provodi više nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih tijela na svim nivoima vlasti, uz obavezu uključivanja i banaka.

Nakon što se procjena izvrši, informacije se distribuiraju Finansijsko-obavještajnom odjelu (FOO) pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), policijskim i sigurnosnim agencijama, te nadzornim i inspekcijskim tijelima.

Ukoliko je organizacija ocijenjena kao "rizična", to ne znači zabranu njenog rada, već uvođenje pojačanog i ciljanog nadzora, posebno nad transakcijama od 15.000 evra i više. Pratiće se i povezane uplate koje mogu ukazivati i na prikrivanje stvarnog toka novca.

Čitajte:

Vijeće Evrope pozvalo BiH da ojača napore protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Veliki broj neprofitnih organizacija u BiH 'nosi povećan rizik' od zloupotreba

Ekonomski ekspert Željko Rička ocijenio je za RSE da je fokus instrukcija na neprofitnim organizacijama zbog njihove potencijalne ranjivosti.

"S obzirom na to da su nevladine organizacije u svijetu često korištene za zloupotrebu novca, zakonodavac je napravio dodatno osnaživanje upravo u dijelu koji se odnosi na finansiranje terorizma. Trenutno imamo oko 27.000 registrovanih nevladinih organizacija i vjerovatnoća da neko zloupotrebljava sistem za transfer novca je prilično velika", kazao je.

Prema njegovim riječima, instrukcije su način da se poboljša Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojeg je usvojio državni parlament prije dvije godine.

"Banke i druge finansijske institucije imaju obavezu da prate i prijavljuju neuobičajene transakcije, dok međunarodne organizacije poput FATF i MONEYVAL daju smjernice i ukazuju na rizične zemlje", rekao je Rička.

Čitajte:

BiH usvojila zakon kojim je ispunila jedan od uslova EU i izbjegla sivu listu MONEYVAL-a

Bosna i Hercegovina je bila na "sivoj listi" od 2015. do 2018. godine, zbog ozbiljnih nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Taj period je donio usporene i skuplje međunarodne transakcije, dodatne bankarske provjere, pad investicija i narušen finansijski ugled zemlje.

Sa liste je skinuta nakon usvajanja niza zakona i akcionog plana, ali dio ključnih obaveza i dalje nije ispunjen.

BiH još mora usvojiti državni zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakon o ciljanim finansijskim sankcijama, te uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Bez toga postoji realan rizik povratka na sivu listu o čemu bi se moglo odlučivati već polovinom ove godine.