Milionska dijaspora, a sve manje birača: Zašto bh. državljani u inostranstvu odustaju od glasanja?

Milionska dijaspora, a desetine hiljada birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inostranstva za glasanje na opštim izborima u oktobru ove godine.

Za glasanje iz inostranstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije.

Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa?

Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informisanost o samom procesu registracije.

Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar.

"Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", ističe ona.

Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. jula stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine.

Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300.

Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine sa pravom glasa živi u inostranstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH.

Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH?

Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra.

"Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", kaže ona.

Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti.

"Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina.

U Austriji i Češkoj zakon ne dozvoljava dvojno državljanstvo.

No, kako kaže Sanela, koja u Beču živi 27 godina, i da ima tu mogućnost, ne bi je iskoristila.

"S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu'", kaže ova 51-godišnjakinja.

Za razliku od nje. Hadis bi to pravo, da može, iskoristio u Češkoj.

"Ja bih vrlo rado glasao u Bosni i Hercegovini, ali u Češkoj ne mogu imati dva državljanstva. Imam samo češko, pa sam se morao odreći bh. državljanstva", kaže on.

Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanih

Sam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK).

U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje.

"Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić.

Ahmet Šantić: "Za glasanje iz inostranstva se prijavilo oko 60.000 građana."

Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života.

"Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata.

Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima", kaže Šehić.

Čitajte:

Veća kontrola i brži rezultati: Zašto bi oktobarski izbori u BiH mogli biti drukčiji od prethodnih?

Šta će se birati na izborima?

Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamemntu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske.

Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština.

Čitajte:

Bitka za Predsjedništvo BiH počela: Ko su kandidati koji traže povjerenje birača?

Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.

Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic.

Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata.

Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine.