Sažetak
- Njemačka je zemlja iz koje se ove godine registrovalo najviše birača sa bh. državljanstvom za izbore početkom oktobra u Bosni i Hercegovini.
- Oni sa kojima je razgovarao RSE kažu da nisu zainteresovani za politiku u BiH.
- Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH.
Milionska dijaspora, a desetine hiljada birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inostranstva za glasanje na opštim izborima u oktobru ove godine.
Za glasanje iz inostranstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije.
Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa?
Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informisanost o samom procesu registracije.
Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar.
"Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", ističe ona.
Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. jula stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine.
Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300.
Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine sa pravom glasa živi u inostranstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH.
Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH?
Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra.
"Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", kaže ona.
Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti.
"Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina.
Sanela u Beču živi 27 godina, a o glasanju u BiH kaže:
"S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu'", kaže ova 51-godišnjakinja.
Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanih
Sam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK).
U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje.
"Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić.
Ahmet Šantić: "Za glasanje iz inostranstva se prijavilo oko 60.000 građana."
Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života.
"Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata.
Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima", kaže Šehić.
Čitajte:
Veća kontrola i brži rezultati: Zašto bi oktobarski izbori u BiH mogli biti drukčiji od prethodnih?Šta će se birati na izborima?
Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamentu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske.
Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština.
Čitajte:
Bitka za Predsjedništvo BiH počela: Ko su kandidati koji traže povjerenje birača?Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces.
Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata.
Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine.
*U ovaj tekst objavljen 23. jula dan kasnije je unesena korekcija koja se tiče dvojnog državljanstva, a koje je u Češkoj Republici dozvoljeno.