Još tri mjeseca dijele Bosnu i Hercegovinu od Opštih izbora, a utrka za mjesto u Predsjedništvu BiH već je u punom jeku.
Već su poznata imena kandidata koji će tražiti povjerenje birača. Među njima su političari koji su već sjedili u državnom vrhu, ali i oni kojima je ovo prvi pokušaj da postanu članovi kolektivnog šefa države.
Na Opštim izborima, zakazanim za 4. oktobar, građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH, te srpskog člana iz Republike Srpske.
Ko su kandidati iz Federacije Bosne i Hercegovine?
Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda u utrci su tri kandidata, a dvojica od njih ovu funkciju već su obavljala.
Aktuelni član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ponovo traži povjerenje birača. Kandidat je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), a iza njegove kandidature stala je i koalicija poznata kao "Trojka", koju, uz SDP BiH, čine Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.
Bećirović je kandidaturu zvanično najavio u januaru ove godine, uz podršku 12 političkih stranaka koje sa SDP-om učestvuju u vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Uoči sadašnjeg mandata, na koji je izabran 2022. godine, obavljao je dužnost delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i to od 2019. godine.
Bećirović iza sebe ima dugogodišnje političko iskustvo. U institucijama na državnom nivou prisutan je od 2006. godine, gdje je obavljao različite zastupničke i delegatske dužnosti. Političku karijeru na višim nivoima vlasti započeo je još 1998. godine, kada je postao poslanik u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu.
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ponovo je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović.
Izetbegović je prvi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010. godine, nakon jednog mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Povjerenje birača dobio je i na izborima 2014. godine, osvojivši drugi uzastopni mandat.
Nakon isteka mandata u Predsjedništvu, politički angažman nastavio je u Domu naroda Parlamenta BiH, gdje je obavljao dužnost delegata, ali i predsjedavajućeg ovog doma.
Izetbegovićeva parlamentarna karijera traje više od dvije decenije.
Na kandidatskim listama prvi put se našao 2000. godine, kada je izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije postao je i poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
On je predsjednik Stranke demokratske akcije od 2015. godine.
Po struci je arhitekta je i sin osnivača SDA i bivšeg Predsjednika BiH, Alije Izetbegovića.
Među kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nalazi se i Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Efendić ima višegodišnje političko iskustvo na lokalnom nivou. Na čelu sarajevske opštine Novi Grad nalazi se od 2012. godine, a trenutno obavlja svoj treći uzastopni mandat načelnika.
Politički put započeo je 2001. godine u Stranci demokratske akcije (SDA), gdje je bio član Glavnog odbora. Stranku je napustio 2021. godine, nakon čega je nastavio politički angažman u Stranci za Bosnu i Hercegovinu.
Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a zvanje magistra javne uprave stekao je u Maleziji.
U izbornoj utrci je i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH. Tokom političke karijere dva puta je obavljao funkciju ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine – od 2012. do 2014. godine, te ponovo od 2019. do 2020. godine.
Bio je i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u dva mandata.
Završio je fakultet za nastavnika likovne umjetnosti u Nikšiću.
Tri kandidata iz reda Hrvata
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izbornu utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidovala je Darijanu Filipović.
Filipović u trku za najvišu državnu funkciju ulazi kao aktuelna poslanica u Parlamentu BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH.
Politički angažman započela je 2011. godine, kada je izabrana za tajnicu županijske Mladeži HDZ-a BiH. Tri godine kasnije napravila je postala poslanica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru poslovna ekonomija – menadžment.
Zdenko Lučić zajednički je kandidat takozvane "Petorke" – koalicije pet stranaka s hrvatskim predznakom koju čine Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez.
Lučić je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Političku karijeru započeo je nakon izbora 1998. godine, kada je osvojio mandat poslanika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon razlaza s HDZ-om BiH početkom 2000-ih, politički angažman nastavio je u Hrvatskoj, gdje se priključio stranci Hrvatski istinski preporod, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, sin prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana.
U toj stranci obavljao je funkciju glavnog sekretara, a 2002. godine izabran je i za vijećnika Gradskog vijeća Makarske.
Po struci je diplomirani pravnik, a nosilac je i čina brigadnog generala.
Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda je Slaven Kovačević, dugogodišnji politički saradnik aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Kovačević od 2018. godine obavlja funkciju savjetnika za vanjsku politiku u Komšićevom kabinetu. Prije toga politički angažman započeo je u Socijaldemokratskoj partiji BiH, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu.
Bio je vijećnik u Opštinskom vijeću Centar Sarajevo, od 2004. do 2016. godine, a dva mandata proveo je i kao vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva.
Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Ko su kandidati iz RS?
Aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovo će tražiti povjerenje birača za još jedan mandat iz reda srpskog naroda, kao kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Cvijanović u stranci obavlja više dužnosti – članica je Izvršnog i Glavnog odbora, međunarodna sekretarka SNSD-a, te potpredsjednica Gradskog odbora Banja Luka.
Političku karijeru započela je 2006. godine kao savjetnica za evropske integracije i saradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao šefica kabineta tadašnjeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika.
Četiri godine kasnije imenovana je za ministricu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske. Godine 2013. preuzela je funkciju predsjednice Vlade Republike Srpske, koju je obavljala u dva uzastopna mandata.
Na Opštim izborima 2018. godine izabrana je za predsjednicu Republike Srpske, a četiri godine kasnije i za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog, kako je navedeno, podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u oktobru 2025. godine.
Po struci je profesorica engleskog jezika i književnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, a magistrirala iz oblasti diplomatsko-konzularnog prava.
Kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske najavio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.
Vukanović je aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u političkom životu prepoznatljiv je kao jedan od najglasnijih opozicionih aktera u ovom entitetu.
Od 2014. do 2018. godine je bio savjetnik Mladena Bosića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Prvi poslanički mandat u entitetskom parlamentu osvojio je 2018. godine, nakon saradnje sa SDS-om, dok je na izborima 2022. godine kao nosilac liste svoje stranke osigurao i drugi mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Završio je Filozofski fakultet u Nikšiću, u Crnoj Gori.
Koje su ovlasti Predsjedništva BiH?
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna je od ključnih državnih institucija.
Članovi Predsjedništva vode vanjsku politiku BiH, učestvuju u predstavljanju države pred međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, te imaju ovlaštenje za imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo učestvuje i u pregovorima i zaključivanju međunarodnih ugovora, brine o izvršavanju odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaže državni budžet, te imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.