Behajdin Allaqi, profesor iz Prizrena i politički aktivista, nestao je u junu 1998. godine. Okolnosti njegovog nestanka godinama su ostale nerazjašnjene.
Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu, u prvostepenoj presudi protiv Hashima Thaçija (Hašima Tačija), Kadrija Veselija, Jakupa Krasniqija (Krasnićija) i Rexhepa (Redžepa) Selimija, utvrdila su 16. septembra da je Allaqi ubijen nakon što su ga Tači i Veseli, vezanog lisicama, odveli iz štaba Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u Drenocu kod Orahovca.
Odbrana Tačija, bivšeg predsjednika Kosova, osporila je način na koji je sud tretirao ovaj slučaj, navodeći da su, dok su zaključci o ubistvu Allaqija objavljeni, dokazi ostali povjerljivi.
Ko je bio Behajdin Allaqi?
Behajdin Allaqi rođen je 7. aprila 1963. godine u Prizrenu.
O životu i djelu Allaqija njegova porodica govorila je Fondu za humanitarno pravo na Kosovu (FDHK), organizaciji koja se bavi tranzicijskom pravdom.
Prema svjedočenju porodice, završio je Filozofski fakultet u Prištini i predavao sociologiju i filozofiju u Prizrenu, dok je kontinuirano bio angažovan za slobodu i nezavisnost Kosova.
Allaqi je bio član Narodnog pokreta za Republiku Kosovo (LPRK), a smatra se palim borcem OVK-a.
Tadašnja predsjednica Kosova Atifete Jahjaga odlikovala je Allaqija 2015. kao Heroja Kosova.
Prema zakonu na Kosovu, ovo odlikovanje "dodjeljuje se osobama koje su učinile djela žrtvovanja i hrabrosti za slobodu i nezavisnost Kosova".
Radio Slobodna Evropa pokušao je kontaktirati članove porodice Allaqi radi intervjua, ali nije dobio odgovor ni na jednu od poslanih poruka.
1993: 'Neslaganje' s Tačijem i Sylom
Prema sažetku presude Specijalizovanih vijeća, Allaqi je 1993. godine imao "ozbiljno neslaganje s Tačijem i Azemom Sylom", koji su ga optužili da je u LPRK doveo osobu za koju su sumnjali da je srpski špijun.
Sudijsko vijeće također je utvrdilo da je, prije svog nestanka 1998. godine, Allaqi bio pod nadzorom obavještajne službe OVK-a te da su Tači i Veseli tražili da budu obaviješteni o njegovom prisustvu u štabu OVK-a u Drenocu.
11. juni 1998: Allaqi posljednji put viđen
Prema svjedočenju njegove supruge Nazmije Allaqi u "Knjizi sjećanja Kosova 1998–2000", publikaciji Fonda za humanitarno pravo koja dokumentuje osobe ubijene i nestale tokom rata, Allaqi je posljednji put viđen 11. juna 1998. godine u Prizrenu.
Ona je rekla da je Behajdin Allaqi otišao u pravcu štaba OVK-a u selu Drenoc kod Orahovca, a odatle je krenuo prema Glavnom štabu OVK-a, koji se u to vrijeme nalazio na području Drenice.
Nakon tog datuma nema javno dostupnih podataka da je Allaqi viđen živ.
Šta je utvrdio Specijalizovani sud?
Prema sažetku presude od 16. septembra 2026. godine, Allaqi je oko 11. juna 1998. otišao u štab u Drenocu. Sudijsko vijeće utvrdilo je da su Tači i Veseli stigli kasnije i odveli Allaqija vezanog lisicama.
Allaqi više nije viđen, a sudijsko vijeće zaključilo je da je ubijen.
U sažetku presude nisu javno objavljeni svi dokazi na kojima se ovaj zaključak zasniva.
1. novembar 1998: Saopćenje OVK-a
Glavni štab OVK-a objavio je 1. novembra 1998. Saopćenje broj 61, u kojem je navedeno da je Behajdin Allaqi poginuo kao borac u bitci. Sudijsko vijeće Specijalizovanih vijeća ocijenilo je ovo saopćenje kao pokušaj prikrivanja onoga što se dogodilo Allaqiju.
Prema navodima suda, nakon rata Tači, Veseli i Azem Syla također su pokušali uvjeriti porodicu Allaqi, putem mita i obećanja, da odustane od traženja pravde. Sud je naveo da je porodica odbila te ponude.
Presuda je prvostepena i na nju se može uložiti žalba.
Dokumentovani podaci nakon rata
Početkom 2000-ih, prema dokumentu koji je u medijima objavljen nakon presude Specijalizovanih vijeća, navodi se da je Nazmije Allaqi prijavila organima UNMIK-a da je njenog supruga "odvela srpska policija".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa, UNMIK nije komentarisao vjerodostojnost dokumenta, navodeći da je ograničen u onome što može reći "imajući u vidu prijenos nadležnosti i dosjea" na međunarodne i domaće nasljedne vlasti.
Nazmije Allaqi rekla je istraživačima Fonda za humanitarno pravo na Kosovu (FDHK) da su "Selim Krasniqi i Bedri Zyberaj znali za otmicu [Allaqija]".
Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Krasniqija i Zyberaja, obojicu bivših pripadnika OVK-a, u vezi sa slučajem. Krasniqi je kratko rekao da nema saznanja o tome, dok do objavljivanja ovog članka Radio Slobodna Evropa nije uspio dobiti komentar od Zyberaja.
Priča u knjizi 'Oko orla'
Slučaj Allaqija spominje se i u knjizi "Oko orla" bivšeg pripadnika OVK-a Ilaza Kadollija.
Poglavlje o nestanku Behajdina Allaqa u knjizi "Orlovo oko" autora Ilaza Kadollija
U knjizi se nestanak Allaqija opisuje kao "likvidacija bez suđenja", za koju, prema autoru, "Glavni štab OVK-a snosi političku, moralnu i pravnu odgovornost".
Knjiga Kadollija prihvaćena je kao dokaz na zahtjev Ureda specijalizovanog tužioca, prema odluci Specijalizovanih vijeća iz 2025. godine.
Međutim, iz javno dostupnih dokumenata nije jasno da li je dio knjige koji se bavi slučajem Allaqija bio među materijalima na koje se sudijsko vijeće konkretno oslonilo pri donošenju svojih zaključaka o njegovom ubistvu.
Na pitanje da li je bio pozvan da svjedoči o slučaju Allaqija, Kadolli je za Radio Slobodna Evropa rekao da nije prihvatio svjedočiti "zbog zdravstvenog stanja".
Šta kaže odbrana?
Tačijev advokat Lluka Mishetiq napisao je na društvenoj platformi X da je sudijsko vijeće javno povezalo njegovog klijenta s ubistvom Allaqija, iako je ranije naredilo svim stranama da o pitanju Allaqija ne raspravljaju na javnoj sjednici suda.
"Sudijsko vijeće javno je proglasilo Tačija krivim za jedno ubistvo, dok je istovremeno dokaze na kojima je zasnovalo ovaj zaključak držalo izvan javnog uvida. Tači bi pozdravio takvo javno razmatranje dokaza", rekao je Mishetiq 17. septembra, dan nakon presude u Hagu.
I drugi Tačijev advokat, Pierre-Richard Prosper, u intervjuu za televiziju Klan Kosova, osporio je objavljivanje zaključaka bez informacija koje ih potkrepljuju. Rekao je da je odbrana imala informacije i pitanja u vezi sa slučajem, ali da joj nije bilo dozvoljeno da o njima javno raspravlja.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa u vezi sa slučajem Allaqija, Ured specijalizovanog tužioca u Hagu rekao je da "neće komentarisati materijale koji nisu javno objavljeni".
Da li je nestanak Allaqija ikada istraživan na Kosovu?
Nakon rata na Kosovu, početkom 2000-ih, UNMIK je imao pune izvršne i pravosudne nadležnosti.
Ova misija nije komentarisala slučaj Allaqija niti je navela da li je pokrenula istragu o njemu dok je bila nadležna, odnosno do 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost.
"Prethodni dosjei UNMIK-a u vezi s istragama i krivičnim gonjenjem u krivičnim predmetima prebačeni su [Misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu] EULEX-u 2008. godine, a kasnije su možda prebačeni nadležnim kosovskim vlastima. UNMIK ne komentariše pojedinačne slučajeve koji su predmet sudskih postupaka pred nezavisnim sudovima", navodi se u odgovoru UNMIK-a Radiju Slobodna Evropa.
S druge strane, ni EULEX, koji je preuzeo nadležnosti nakon UNMIK-a, nije komentarisao da li je ikada razmatrao slučaj Allaqija.
"Zbog okončanja izvršnog mandata EULEX-a u pravosudnom sistemu 2018. godine, predmeti i dosjei kojima je EULEX upravljao predati su kosovskim vlastima", navodi se u odgovoru ove misije Radiju Slobodna Evropa.
Ni Specijalno tužilaštvo Kosova nije odgovorilo na pitanje da li je ikada bilo istrage unutar pravnog sistema Kosova u vezi sa slučajem Behajdina Allaqija, prije nego što je on razmatran u Hagu.