Pismo u koje je RSE imao uvid otkriva porast zabrinutosti u baltičkim državama zbog ruske agresije, s navodima o "pogoršanju bezbednosnog okruženja" u vreme "povećane učestalosti narušavanja vazdušnog prostora i upada dronova".
Pismo je poslato predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen (von der Leyen), a potpisali su ga tri baltička evropska komesara, Kaja Kalas (Kallas), Andrijus Kubilijus (Andrius Kubilius) i Valdis Dombrovskis, kao i poljski i finski komesari.
Datirano na 30. jul, pismo je bilo jedno u nizu alarma za uzbunu koja su se tokom leta oglasila zbog ruske agresije.
Čitajte:
NATO jača odbranu na istočnom krilu posle upada ruskih dronovaNedelju dana kasnije, 6. avgusta, list Volstrit žurnal (The Walls Street Journal) je citirao američke obaveštajne podatke koji navode da bi Rusija mogla da testira odlučnost NATO-a ograničenim upadom već ove jeseni.
Deset dana pre nego što je pismo napisano, litvanski ministar odbrane Robertas Kaunas upozorio je da bi neuspeh Rusije da ostvari pobedu u Ukrajini mogao da je navede da traži eskalaciju negde drugde.
"Baltički region, Poljska, najbliže su mete", rekao je on.
Iznenadna poseta direktora CIA Džona Retklifa (John Ratcliffe) Moskvi 25. avgusta izazvala je talas spekulacija da će upozoriti Rusiju.
Baltičke diplomate koje su govorile za RSE pod uslovom da im se ne navodi ime potvrdile su da su tokom leta bilo postojali dodatni obaveštajni podaci o ruskim operacijama pod lažnom zastavom, ali da nije bilo naznaka neposrednog konvencionalnog napada.
Takođe su želele da istaknu da takve operacije možda nisu ograničene samo na Baltik i zabrinutost je dodatno pojačana nedavnim slučajevima navoda ili postojanja sumnji o umešanosti Rusije u pokušaje atentata, požare i upade dronove u nekoliko članica NATO-a, uključujući Nemačku, Poljsku i Slovačku.
Koliko su spremne baltičke zemlje?
Na prvi pogled, tri baltičke države – Letonija, Litvanija i Estonija – idealno su pozicionirane da se suprotstave bilo kakvom ruskom napadu.
One su odavno upozoravale i planirale za mogućnost raznih oblika ruskih malignih aktivnosti. Sve tri su dostigle ili će uskoro dostići cilj NATO-a za 2035. godinu o potrošnji pet odsto BDP-a na odbranu. Pored toga, EU je obećala i počela da usmerava oko 14 milijardi dolara kredita za investicije u odbranu i bezbednost u regionu.
A, pored konvencionalnih priprema za odbranu, one su takođe u prvim redovima najsavremenije tehnologije – posebno Estonija.
Primer je DefSecIntel Solutions, estonska kompanija čiji softver za veštačku inteligenciju analizira fotografije i prikazuje sve informacije na jednom ekranu.
"Odlučili smo da stanemo uz naše ukrajinske kolege; od jeseni 2022. smo na prvoj liniji fronta s njima. I naše tehnologije se tamo koriste. To nam je svakako dalo veliki podsticaj", rekao je potpredsednik kompanije Jan Hajn (Jaan Hein) za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE). On je rekao da se proizvod kompanije koristi za zaštitu granica Estonije, kao i desetak drugih zemalja.
Čitajte:
Kritični izazovi Evrope u suočavanju s pretnjama ruskih dronovaIli na primer, estonski startap Wayren, koji je razvio softver za pametne telefone, tablete i druge uređaje za korišćenje na bojnom polju kako bi zaštitio razmenu podataka.
"Estonija je jedinstvena u nekim aspektima: kao mala zemlja s relativno malom industrijom, specijalizovali smo se za najsavremenije tehnologije. Ne toliko za velike platforme poput tenkova ili brodova, kao što to rade veće zemlje, već za pametna i inovativna rešenja koja se mogu integrisati u takve sisteme, čime se stiče prednost", rekao je za Karent tajm suosnivač kompanije Henri Harm.
Međutim, kada se pogleda izbliza, počinju da se pojavljuju pukotine.
Pregovori o sledećem sedmogodišnjem budžetu EU počeli su predlogom Evropske komisije za fond od 145 milijardi dolara za investicije u bezbednost i odbranu. Međutim, nekoliko zemalja koje više uplaćuju u budžet nago što iz njega dobijaju, uključujući i najveću, Nemačku, jasno je stavilo do znanja da žele manji budžet EU.
Mnogi zvaničnici EU strahuju da bi odbrana verovatno mogla biti jedna od oblasti u kojima će biti smanjena sredstva i taj strah je očigledan u procurilom pismu.
Neki od predloga su simbolični, poput "urgentne" posete cele Evropske komisije jednoj od zemalja na prvoj liniji fronta ove jeseni "dok svi vidimo eskalaciju pretnji prema baltičkim državama".
Zamke za tenkove umesto zida dronova
Glavni zahtev je, međutim, dalje finansiranje, s pozivom u pismu za oko 115 milijardi dolara za jačanje poslovnog i investicionog okruženja u državama na prvoj liniji.
Ukazujući na povećanje dronova i drugih aktivnosti iz Rusije, navodi se da su "ti incidenti već negativno uticali na poslovno okruženje u regionu i poverenje javnosti u bezbednost. Da bi se sprečilo dalje pogoršanje i ojačalo odvraćanje, potrebna je vidljiva i blagovremena akcija".
Među spomenutim akcijama su "kapacitet brzog reagovanja na poremećaje u snabdevanju energijom i prema kritičnoj infrastrukturi za električnu energiju i gas, uspostavljanje regionalnih zaliha osnovne robe i sredstva civilne zaštite, skloništa i infrastrukture za evakuaciju, kao i spremnost za reagovanje na hibridne, sajber, sabotažne, elektronske i informacione pretnje".
Primetno odsutan iz teksta – i iz većine komunikacija EU u skorije vreme – jeste "zid dronova", predloženi projekat o kome se naširoko raspravljalo prošle godine, a koji je EU razmatrala da finansira. Ideja je bila da se ceo istočni bok EU opremi senzorima i mogućnostima za otkrivanje i obaranje neprijateljskih dronova.
U tom pogledu nije se mnogo toga dogodilo. Kako je jedan baltički zvaničnik rekao za RSE: "Lakše je pričati o zidu dronova nego ga napraviti. Ali budimo iskreni, niko još nema taj zid, čak ni Ukrajinci".
Problemi su finansijski, tehnički i pravni. Nije jasno ko bi trebalo da plati za tako skup sistem; ključne komponente, uključujući senzore, radare i efikasan sistem komandovanja i kontrole, još nisu u potpunosti razvijene; i još uvek se vodi debata o tome da li bi cela stvar trebalo da bude potpuno automatizovana ili da je nadgledaju ljudi.
Zatim, tu je i Rail Baltica, još jedan projekat koji finansira EU, a koji ne ide po planu.
Pokrenut 2015. godine, trebalo je da poveže baltičke države, čije železničke mreže i dalje uglavnom koriste koloseke iz sovjetskog doba, s Poljskom i ostatkom EU. Od prvobitnog cilja da se pruga otvori ove godine odavno se odustalo, dok je revidirani cilj 2030. takođe pod znakom pitanja usled povećanja troškova, pogrešnog početnog planiranja, stalnih promena dizajna i sporova unutar i između zemalja.
Čitajte:
Da li se Evropska unija približava 'vojnom Šengenu'?Železnička pruga se smatra ključnom jer bi formirala ključni strateški koridor za vojnu mobilnost, koji bi maksimalno ubrzao raspoređivanje trupa i naoružanja NATO-a neophodnih za odbranu ovog regiona i neutralisao pitanje koridora Suvalki – uskog kopnenog pojasa koji povezuje Poljsku i Litvaniju, uklješten između Belorusije, svrstanoj uz Moskvu, i ruske eksklave Kalinjingrada. Većina vojnih planera veruje da bi se Moskva usmerila na taj koridor ako bi napala NATO.
U međuvremenu – i uglavnom da bi kompenzovala tu slabost – Litvanija je ove godine usvojila zakon o izgradnji vojnog poligona na koridoru i pripremni radovi su već počeli u blizini sela Kapčiamiestis, gde će do 4.000 litvanskih vojnika i saveznika iz drugih zemalja NATO-a moći da se obučava.
To bi trebalo da dopuni nemačku 45. oklopnu brigadu, koja se raspoređuje severno od koridora, i multinacionalnu borbenu grupu NATO-a koju predvode SAD, stacioniranu neposredno južno od njega u Poljskoj.
Letonska, litvanska i poljska granica s Belorusijom takođe se učvršćuju ogradama i rovovima kako bi se odvratili potencijalni vojni upadi, kao i pokušaji migranata da pređu granicu, za šta tri zemlje optužuju Belorusiju i Rusiju da su više puta omogućavale od 2021.
Ipak, neki se pitaju da li će to biti dovoljno, uključujući i bivšeg komandanta litvanskih oružanih snaga Valdasa Tutkusa.
"Kupujemo hiljadu kamiona. Postavljamo odbrambenu liniju, iako smo sasvim svesni da se moderan rat neće voditi tenkovima", rekao je on za Karent tajm.
"Što se tiče Kapčiamijestisa, da je Ministarstvo odbrane to dovoljno jasno objasnilo, mogli smo o tome da razgovaramo. Međutim, nažalost, trenutno sam čuo samo: 'Verujte mi, potrebno nam je'", rekao je on. "Nažalost, nisam čuo nikakve argumente".