Roditelji i učenici u Azerbejdžanu protestuju protiv novih pravila o školskim uniformama nakon izvještaja da pojedine škole ne dopuštaju pohađanje nastave djevojčicama koje nose hidžab, čime se dodatno produbio spor oko vjerskih sloboda i sekularnog obrazovanja u ovoj većinski muslimanskoj zemlji.
Izmjena propisa, koju je Vijeće ministara usvojilo 21. septembra, zabranjuje odjeću koja se smatra suprotnom pravilima školskih uniformi ili principima sekularnog obrazovanja.
Hidžab se ne spominje izričito, zbog čega na školama ostaje da same tumače kako će primjenjivati nova pravila.
Roditelji iz Bakua i drugih gradova tvrde da su školske uprave djevojčicama naredile da skinu marame ili im zabranile pristup nastavi. Neke učenice su bojkotovale časove.
Ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je 12. oktobra da je 37 osoba privedeno zbog odbijanja poštivanja novih pravila i pokušaja narušavanja javnog reda.
Spor je dodatno pojačao već postojeću raspravu u Azerbejdžanu o tome štite li ograničenja vjerske odjeće u školama djecu od pritisaka ili narušavaju njihova prava.
"Djeca su i dalje u fazi formiranja. Njihov pogled na svijet, izbori i odluke često su određeni uticajem porodice i okruženja", izjavila je Elnara Akimova, poslanica vladajuće stranke Novi Azerbejdžan (YAP), koja je podržala pooštravanje pravila.
Ona je za Radio Slobodna Evropa kazala da je cilj izmjena stvaranje neutralnog okruženja u sistemu obrazovanja.
Međutim, kritičari tvrde da nejasna primjena propisa stvara nepotrebne prepreke pravu djece na obrazovanje.
Čitajte:
Nakon povratka u školu, ponovo se rasplamsala rasprava o hidžabu u Centralnoj AzijiGulmira Aslanova, majka iz Bakua, rekla je za RSE da joj je uprava Osnovne škole broj 172 u gradskom okrugu Narimanov poručila da kćerku šalje u školu bez marame.
Prema njenim riječima, ograničenja su u suprotnosti s ustavnim garancijama slobode vjeroispovijesti i prava na obrazovanje.
"U našoj zemlji srednje obrazovanje je obavezno i svaki učenik mora pohađati školu", rekla je Aslanova, dodajući da bi oni koji djeci onemogućavaju školovanje trebali odgovarati.
Slične pritužbe stigle su i iz južnog grada Džalilabada.
Sociologinja Sanubar Hejdarova smatra da bi djeca trebala nastaviti pohađati nastavu dok se pravni spor ne riješi, ističući da pravo na obrazovanje ne bi smjelo biti na štetu kulturnog identiteta.
Spor koji se ponavlja
Ova kontroverza podsjeća na spor iz 2010. godine, kada školske uniforme takođe nisu predviđale nošenje hidžaba.
Tada su stotine ljudi protestovale u Bakuu, a policija je rastjerivala kasnija okupljanja građana. Rasprava se nastavila i tokom 2011. godine.
Ustav Azerbejdžana definiše državu kao sekularnu, ali istovremeno garantuje slobodu vjeroispovijesti.
Ipak, vlasti ove naftom bogate zemlje s oko 10,5 miliona stanovnika zadržavaju strogu kontrolu nad vjerskim aktivnostima.
Američka komisija za međunarodne vjerske slobode (USCIRF), nezavisno savezno tijelo SAD-a, u godišnjem izvještaju za 2026. preporučila je da Azerbejdžan ostane na posebnoj listi za praćenje State Departmenta zbog "teških kršenja vjerskih sloboda".
Predsjednica USCIRF-a Vicky Hartzler smatra da bi zemlja trebala biti označena kao država od posebne zabrinutosti.
"Azerbejdžan se prema vani predstavlja kao zagovornik vjerskih sloboda, dok u praksi čini suprotno", napisala je Hartzler.
Kao primjere navela je državnu kontrolu nad vjerskim aktivnostima, uključujući imenovanje imama, odobravanje vjerske literature, uslove za registraciju crkava i učešće države u pisanju hutbi za muslimanske vjerske službe.
Regionalna rasprava o vjerskom odijevanju
Spor je izazvao osude i u Turskoj, jednom od najbližih saveznika Azerbejdžana.
Protesti su održani ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu, dok je savjetnik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ocijenio "neprihvatljivim" uskraćivanje prava na obrazovanje učenicama koje nose hidžab.
"Očekujemo da Azerbejdžan što prije ispravi ovu grešku", napisao je savjetnik Oktay Saral na mreži X.
Vladajuća stranka Azerbejdžana osudila je njegove komentare kao "neodgovorne" i upozorila da bi mogli narušiti odnose između dvije bliske saveznice.
Na društvenim mrežama pojedini korisnici podsjetili su i na nekadašnja ograničenja nošenja marama na univerzitetima i u državnim institucijama u Turskoj, koja su postepeno ukidana između 2010. i 2017. godine.
Hidžab je posljednjih godina bio predmet sporova širom regiona.
Čitajte:
Gde nestade iranska policija za hidžab?U Iranu je 2022. izbila historijska protestna kampanja "Žene, život, sloboda" nakon smrti 22-godišnje studentice Mahse Amini, koja je preminula u policijskom pritvoru nakon hapšenja zbog navodno "nepravilno nošenog hidžaba".
Pokret je brzo prerastao okvire protesta protiv obaveznog islamskog načina odijevanja i postao najozbiljniji izazov vlastima Islamske Republike od revolucije 1979. godine, mijenjajući odnos između iranskog društva i vladajućeg režima.
Istovremeno, u zemljama centralne Azije, čvrsto sekularne vlasti zabranjivale su ili ograničavale nošenje marama u školama i na radnim mjestima, što je izazvalo kritike muslimanskih građana i aktivista za ljudska prava.
Vlasti u Tadžikistanu i Uzbekistanu takođe su bile na meti osuda zbog policijskih akcija usmjerenih na žene koje nose hidžab.