Sve je na klik: Zašto mladi sve češće traže odgovore od AI-ja

Generativna vještačka inteligencija u kratkom roku prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od upotrebe u private svrhe do posla i obrazovanja, milioni ljudi oslanjaju se na vještačku inteligenciju, koja ima sposobnost da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti.

Generacija koja pita AI prije nego sebe

Ali Suliman Hasan iz Sarajeva deveti je razred osnovne škole. Vještačku inteligenciju koristi svakodnevno. Najčešće zbog školskih obaveza.

"Ne volim da koristim AI puno. Mislim da je AI dobra stvar, ali ako koristimo u prave i dobre svrhe i ako ne koristimo previše. I ako možemo nešto da uradimo sami bolje da uradimo sami nego da nam AI radi", smatra on.

"U standardnom životu više volim istraživati po AI-više nego na Google", kaže Ajdin, učenik drugog razreda jedne sarajevske gimnazije koji AI koristi za izradu prezentacija, za pomoć u zadaći i učenju.

Devetnaestogodišnja studentica Imana AI koristi svakodnevno jer, kako kaže, "dobiva direktan i jasan odgovor" te je tako Internet pretragu skroz zanemarila.

Prema podacima Eurostata prošle godine u Bosni i Hercegovini AI alate koristilo je 65,4 posto mladih, dok je recimo u Srbiji 47 posto, u Sjevernoj Makedoniji 45,4 posto.

Podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju da otprilike trećina stanovnika Evropske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata, a 63,8 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine u EU koristilo je alate vještačke inteligencije.

Obrazovni sistem na Balkanu nije se prilagodio ni Internetu a kamoli AI-u

Vještačka inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva, a profesorica matematike u Drugoj sarajevskoj gimnaziji Dženeta Ajanić upozorava da se svi, globalno, neodgovorno i nekritički odnose kada koriste AI.

"Potpuno gubimo kritičko razmišljanje, što je posebno opasno za mlade. Oni su u fazi kada tek treba da ga razvijaju i potpuno se sada prepuštaju da vještačka inteligencija umjesto njih razmišlja i donosi odluke", napominje profesorica Ajanić, te podsjeća na pojavu "prebacivanja kognitivne sposobnosti na druge entitete".

"Mi smo prebacili kognitivni offload pamćenja s pojavom Googlea i dostupnost informacija na jedan klik. Sada radimo kognitivni offload donošenja odluka i kritičkog promišljanja jer se prepuštamo da nam ChatGPT umjesto nas rješava sve probleme i daje odgovore na sva pitanje."

Čitajte: Maloljetnici u Sjevernoj Makedoniji provode do pet sati online – kako ih zaštititi?

Obrazovni sistemi, napominje ona, sporo se mijenjaju a tehnologija brzo napreduje.

"Posebno naš obrazovni sistem ili obrazovni sistemi na Balkanu se nikako još nisu prilagodili ni upotrebi Interneta kamoli da su došli do vještačke inteligencije. Mi još govorimo o obrazovnom sistemu koji baštini neke vrijednosti iz prošlog stoljeća i nikako da se pomaknemo naprijed", ističe profesorica Ajanić.

Mladi pitaju AI prije nego sebe

Psihoterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s mladima Vahida Djedović kaže da treba biti oprezan pri korištenju vještačke inteligencije.

"Daje nam zaista velike olakšice, mi kada istražujemo neku temu onda ipak moramo znati nešto o toj temi, jer će nas vještačka inteligencija često odvesti na krivi trag", upozorava ona.

Najčešće su zamke u koje mladi mogu upasti pri korištenju vještačke inteligencije što mladi počinju da tu vještačku inteligenciju porede s najboljim svojim prijateljem i počinju da se tako i ponašaju.

"Počinju mu davati te ljudske osobine, on, ona govori umjesto to nije osoba, to je nešto, ono, to. Granica između kritičkog mišljenja i virtualnog svijeta je vrlo izlizana i ljudi sve više vjeruju vještačkoj inteligenciji, ne mogu više učiniti nijedan pravi korak izuzev da ne pitaju svog stručnog savjetnika, svojeg najboljeg prijatelja, najbolju prijateljicu ili već kako ih oslovljavaju", upozorava Djedović.

'Ako je neko mogao razumjeti dijete prije 30 godina, može i danas'

Tehnologija samo po sebi nije ni dobra ni loša, sve je do ljudi

AI je uvijek dostupan, odgovara brzo i često djeluje kao da ima rješenja za sve što je ljudima potrebno. Abdul-Melik Pašanović, softverski inženjer iz kompanije Bloomteq upozorava da nekada "stvara iluziju da je svaka informacija tačna koju dobijemo". To naziva rizikom pasivnog korištenja tehnologije.

"Druga opasnost je gubitak kritičkog razmišljanja. Ako se naviknemo da nam ta tehnologija stalno daje rješenja jedna za drugim, tada možemo prestati postavljati pitanja i provjeravati informacije."

Ističe da sam AI nije problem sam po sebi.

"Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već sve zavisi od toga kako je koristimo. Zato moramo, pogotovo u današnje doba, biti veoma svjesni da sve što vidimo na internetu ne mora uvijek biti stvarno", objasnio je ovaj mladi inženjer.

Vještačka inteligencija možda jeste nova tehnologija, ali odgovornost s kojom je koristimo i dalje je potpuno ljudska odluka.

Vještačka inteligencija: Najmoćniji alat čovječanstva ili kraj kritičkog mišljenja?

O podcastu "Glasom mladih"

U "Glasom mladih" razgovaramo s mladima u zemljama Zapadnog Balkana, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake sedmice pričamo s uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive.

Na Radiju Slobodna Evropa možete pronaći nekoliko podcast serijala.

Pročitajte i ovo:

• Šta je podcast i kako ga slušati?

Epizode pronađite na našem sajtu, na društvenim mrežama, na Apple Podcastima, Spotify i Youtube. Vikendom smo s vama kroz naše radijske programe.

Detaljnije informacije kako slušati ovaj i naše druge podcaste pronađite ovdje