Jermenija i Azerbejdžan od nedelje ujutru iznose međusobne optužbe za kršenje primirja čiji je cilj da se zaustave borbe oko regije Nagorno-Karabah, samo nekoliko sati nakon što je prekid vatre stupio na snagu.
Portparolka jermenskog Ministarstva odbrane rekla je da je 18. oktobra rano ujutru „druga strana na njih otvorila raketnu i artiljerijsku vatru“. Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane optužilo je potom jermenske snage za artiljerijsko i minobacačko granatiranje duž linije koja deli zaraćene strane.
Ove optužbe su usledile nakon što su Jermenija i Azerbejdžan nekoliko sati ranije saopštili da su se dogovorili o novom prekidu vatre, objavljujući identične izjave na veb stranicama ministarstava spoljnih poslova dve zemlje, kasno u subotu 17. oktobra.
Čitajte: Ubijeno 12 civila u raketnom napadu na drugi po veličini grad u AzerbejdžanuZaustavljanje borbi zvanično je stupilo na snagu u ponoć, po lokalnom vremenu.
U izjavama od 17. oktobra dve strane su navele da je odluka o primirju doneta na osnovu izjava predsednika Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država ranije ovog meseca, koje predstavljaju zemlje kopredsedavajuće Minske grupe Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).
Ovo je drugi pokušaj primirja od ponovnog izbijanja sukoba dve strane oko regije Nagorno-Karabah, 27. septembra.
Prethodno primrije je trebalo da stupni na snagu 10. oktobra, ali su obe strane i tada iznosile međusobne optužbe o kršenju prekida vatre.
Čitajte: Jermenija i Azerbejdžan se optužuju za narušavanje primirjaBorbe u Nagorno-Karabahu su najveća eskalacija nasilja u višedecenijskom sukobu oko regije, koja je međunarodno priznata kao azerbejdžanska teritorija, ali je pod kontrolom etničkih Jermena. Jermenske snage imaju kontrolu i nad sedam teritorija koje se nalaze do Nagorno-Karabaha.
Sukob između dvije zemlje izbio je 1988. godine uslijed zahtjeva etničkih Jermena za nezavisnošću Nagorno-Karabah regije u Azerbejdžanu i ujedinjenju sa Jermenijom u momentu kada se rušio Sovjetski savez.
Sam rat oko teritorije trajao je od 1992. do 1994. godine.
Čitajte: Ko se bori u Nagorno-Karabahu i zbog čega?Prekid vatre dogovoren je 1994. godine čime su okončana krvoprolića koja su odnijela živote 30.000 ljudi. Više od milion ljudi je raseljeno. Azerbejdžanci su napustili Jermeniju, Nagorno-Karabah i pridružene teritorije, dok su Jermeni napustili svoje domove u Azerbejdžanu.
Od tada počinju decenije manjih, ali smrtonosnih sukoba duž linije kontakta i zajedničke granice.
Čitajte: Pet stvari koje treba znati o Nagorno-Karabahu