Sud Bosne i Hercegovine odredio je u utorak, 7. maja pritvor Zdravku Čvoriću koji je osumnjičen da je tokom rata silovao ženu bošnjačke nacionalnosti u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine.
Čvorić je nastanjen u Nizozemskoj, čiji je državljanin, a pritvor je odobren zbog opasnosti od bjekstva, saopćilo je Tužiteljstvo BiH.
Tužiteljstvo je navelo i da postoji opasnost da bi Čvorić boravkom na slobodi mogao ometati istragu, prikrivati dokaze, te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike.
Tužiteljstvo BiH navodi da je Čvorić tokom rata bio rezervni policajac u Stanici javne bezbjednosti Zvornik i da je krajem jula 1992. godine bio čuvar u zatvoru u objektu Fudbalskog kluba Divič u tom gradu u istočnoj Bosni, gdje su nezakonito zatočeni civili bošnjačke nacionalnosti.
Tužiteljstvo BiH Čvorića tereti da je naoružan nasilno izveo oštećenu žrtvu, ženu bošnjačke nacionalnosti, koju je, s oružjem i uz prijetnjom za život oštećene, silovao u obližnjem objektu, nakon čega joj je naredio da se vrati u prostorije s ostalim zatočenicima.
Na području Zvornika, na istoku BiH, počinjen je jedan od najvećih zločina tokom rata, kada je veća grupa muškaraca Bošnjaka iz nekoliko mjesta oko Zvornika, njih više od 700, zatvorena u Tehničko-školski centar Karakaj na graničnom prelazu sa Srbijom.
Ubijeno je više od 400 osoba na dvije lokacije, a tijela su naknadno pronađena u masovnim grobnicama.
Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih Općine Zvornik, kazao je u junu prošle godine da su u memorijalnom kompleksu Donja Kalesija do sada ukopane 792 bošnjačke žrtve s tog područja, a da se i dalje traga za više od 420 ljudi.
Za ratne zločine na području Zvornika su pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju proglašeni krivim, pored ostalih, visoki ratni dužnosnici Republike Srpske Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Zvorniku je živjelo oko 56 posto Bošnjaka i 40 posto Srba. Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, u općini živi 65,5 posto građana srpske nacionalnosti.
