Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Poslije odluke UN, žrtve ratnog silovanja u BiH čekaju obeštećenja


Ilustrativna fotografija

Odluka Komiteta Ujedinjenih nacija (UN) protiv torture o isplati štete žrtvi silovanja u ratu i javno izvinjenje žrtvama mnogo znači, kaže Enisa Salčinović iz Udruženja logorašica. Podsjeća da je gotovo dvije decenije trajala borba da žrtve ratnog silovanja dobiju status civilnih žrtava rata.

''Zaista mi je drago i radujem se što će ta reparacija da bude ostvarena. Sad, koliko će naši imati sluha da to realizuju... Znam da nisu voljni da to urade, istinski znam jer jedva smo se izborili da usvoje zakon kojim nam se priznaje status civilnih žrtava rata'', pojašnjava Salčinović.

Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija (UN) 29. avgusta donio je odluku prema kojoj Bosna i Hercegovina treba da plati naknadu i da osigura javno izvinjenje žrtvama ratnog seksualnog nasilja. Odluka, kojom se odlučivalo o predstavci žrtve ratnog seksualnog nasilja, donesena je prvi put protiv Bosne i Hercegovine.

Odluka od globalnog značaja

Odluka UN Komiteta značajna je po nekoliko osnova, objašnjava Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica organizacije TRIAL, koja je vodila ovaj predmet.

„Ovu odluku smatramo revolucionarnom ne samo na nivou naše države nego i globalno, jer je ovo prva odluka pred ovim tijelom u kojoj se odlučivalo o predstavnici žrtve ratnog seksualnog nasilja, te prva odluka Komiteta o predstavci pojedinca kojom se ispituje primjenjivost zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete u predmetima mučenja“, naglašava Hanušić Bećirović.

Ratni zločin - silovanje
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Žalba žene iz Bosne i Hercegovine čiji identitet je zaštićen, koju je u ratu 1993. godine silovao vojnik Vojske Republike Srpske, bila je povod Komitetu protiv torture Ujedinjenih nacija da istraži da li je Bosna i Hercegovina izvršavala preuzete obaveze od kako je potpisala Konvenciju UN-a protiv mučenja i žrtvama ratnog seksualnog nasilja. Takođe i da li je ova država omogućila efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.

Informacije su zatražene između ostalog i od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Zakon nije usvojen u Parlamentu BiH

Na osnovu dostavljenog materijala Komitet UN-a je donio odluku, a pomoćnica ministra za ljudska prava Saliha Đuderija kaže koji su dalji koraci kako bi se ova odluka i ispoštovala.

''Kad nama zvanično dođe taj predmet, u Ministarstvo vanjskih poslova, oni će to uputiti onima čija je to nadležnost, u zavisnosti od toga da li je riječ o isplati odštete ili o javnom izvinjenju ili o izmjeni zakona, nama ostaje da se vidi kako je i na koji način moguće rješavati ta pitanja. Naravno to je nešto što ćemo mi u budućnosti koordinirati, a odgovornost za izvršenje naravno ostaje nadležnim institucijama koje moraju provoditi ono što je BiH prihvatila i ratifikovala, a to je Konvencija UN-a protiv mučenja'', kaže Đuderija.

Ona podsjeća da je Ministarstvo napisalo i zakon koji obezbjeđuje adekvatan tretman žrtvama seksualnog nasilja u ratu, ali taj zakon nije usvojen u parlamentu BiH.

''Riječ je o Nacrtu zakona o pravima žrtava torture koji je obuhvatao ukupan nivo zaštite tih žratava u skladu s međunarodnim standardima. Međutim, znate da taj zakon nije dobio podršku entiteta i ostaje da vidimo kako ćemo u buduće da rješavamo to pitanje.''

Bez direktnog pravnog dejstva

U odluci UN-ovog komiteta preporučuje se da se odšteta žrtvi ratog silovanja isplati u što kraćem roku. U Ministarstvu finansija i trezora BiH kažu kako još nisu dobili nikakvu obavijest o tome.

''Onog momenta kad neko bude dostavio odluku, presudu ili neki konačan izvršni dokument za isplatu mi tek tad možemo po tome postuipiti'', rekla nam je glasnogovornica Nataša Krsman.

Glas djece začete u silovanjima tokom rata u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Budući da je riječ o odluci koja nije pravno obavezujuća, Adrijana Hanušić Bećirović iz TRIAL-a kaže kako u slučaju da bh. vlasti ne ispoštuju ove preporuke, to će biti zavedeno u izvještaju koji se svake godine predočava Generalnoj skupštini UN-a.

''Mišljenja i preporuke UN komiteta nemaju direktno obavezujuće pravno dejstvo, ali ima Konvencija protiv torture koju je BiH potpisala i čiju primjenu tumači UN komitet što znači tumači pravne obaveze države koje proizilaze iz ove konvencije. Tako da u suštini te odluke Komiteta imaju neke bitne karakteristike sudske odluke i država treba da ih poštuje s obzirom na njenu obavezu da primjenjuje princip dobre vjere u provođenju međunarodnih konvencija i ugovornih obaveza'', zaključuje Adrijana Hanušić Bećirović.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG