Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Trijumf barbarizma


Ines Šaškor

Izbor Hloverke Novak-Srzić za direktoricu programa Hrvatske radiotelevizije, unatoč nedavnoj smjeni zbog nesposobnosti i protivljenju profesionalnog novinarskog ceha, doveo je i do raspada Programskog vijeća HRT-a. Vlada se ne osvrće na prigovore i ustrajava u izmjenama Zakona o HRT-u koji joj omogućuje izravni utjecaj na izbor vodstva i kontrolu javnog servisa.

Premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako nema ništa s izborom Hloverke Novak-Srzić za direktoricu programa Hrvatske radiotelevizije. Nije o njemu bila niti obaviještena, a kamo li konzultirana. U pristojnim zemljama premijeri govore istinu i njihovoj riječi se vjeruje. Dakle, premijerka ništa nije znala.

Čak štoviše, Jadranka Kosor je izrazila čuđenje što su isti vijećnici (i to oni s podrškom njezine stranke) samo par mjeseci ranije razriješili Hloverku-Novak Srzić s funkcije šefice Informativnog programa zbog nesposobnosti, a sada su je izabrali na višu funkciju. Koja uključuje i autonomno raspolaganje s popriličnom količinom novca. I s profesionalnim sudbinama stotina ljudi.

Troje vijećnika, uglednih osoba iz javnog života, ne složivši se s izborom Hloverke Novak-Srzić, odmah je podnijelo ostavku. Novinarska organizacija uputila je prosvjed, tražeći saborsku raspravu o kaotičnom stanju na HRT-u i raspuštanje nekompetentnog Programskog vijeća.

Mišljenje struke je i prije izbora Hloverke Novak-Srzić za funkciju u Informativnom programu bilo negativno, na prethodnom izjašnjavanju protiv njezina izbora bilo je 52 posto novinara, kao i Hrvatsko novinarsko društvo. Nisu baš svi zaboravili prvi HTV-eov angažman Novak-Srzić iz sredine 90-tih, doba otvorene cenzure, govora mržnje, ratnog huškanja i čistki. Hrvatska je i zbog tadašnjeg stanja u medijima bila zaustavljana na svom europskom putu.

No, Novak-Srzić je svejedno izabrana. Premijer je bio Ivo Sanader. Nije se osvrtao. I dobio nedodirljivi kraljevski tretman na javnoj televiziji. Nakon tri godine urednikovanja koje je dovelo do pada gledanosti, organizacijskog kaosa, smjenjivanja nepoćudnih novinara i ukidanja emisija, kao i totalno poremećenih odnosa, protiv Novak-Srzić izjasnilo se 87 posto novinara. Programsko vijeće ju je prije nekoliko mjeseci jednoglasno smijenilo.

Kao da se ništa nije dogodilo

Što je učinila „neobaviještena“ i „začuđena“ premijerka, nakon što je doznala da je moralno i profesionalno diskreditirana osoba izabrana na višu funkciju, a „njezini“ vijećnici preko noći promijenili mišljenje? Ništa.

Pravi stav vladajuće stranke vidio se u saborskom Odboru za informiranje. Član Odbora za informiranje, HDZ-eov predsjednik veteranske organizacije, mišljenje profesionalne novinarske organizacije proglasio je „pamfletom“. Glasačka mašinerija vladajućih u Odboru je preglasavanjem naprosto primila na znanje ostavku troje vijećnika i – raspisala natječaj za izbor novih. Imenovanje Novak-Srzić je legalno.

Ide se dalje, kao da se ništa nije dogodilo.

Dakle, ili je izbor Novak-Srzić, i bez formalnih konzultacija s vlašću, nepogrešivim podaničkim instinktom vijećnika, pogodio stvarnu želju vladajućih, ili premijerka nije sposobna spriječiti evidentnu katastrofu u koju izborom te osobe HRT neumoljivo juri. Ili u Banskim dvorima ne stoluje stvarna vlast u Hrvatskoj, već u ovom kriznom političkom i ekonomskom trenutku love u mutnom neki drugi poduzetničko-politički lobiji, koji su uvijek nalazili svoj put u medije?

Što god od toga bilo istina, pokazuje se da Vlada ulazi u autističnu fazu u kojoj nije u stanju prepoznati stvarnost i predvidjeti neposredna, a kamo li dugoročna zbivanja. Golo nasilje više ne prolazi. Vjerodostojnost Vlade kopni iz dana u dan.

Gubi se kompas

Svaka vlast voli kontrolirati medije, pa i demokratska. Ali demokratska se razlikuje od ostalih po tome što poštuje elementarne profesionalne standarde ispod kojih se ne ide i što medijima osigurava osnovni zakonodavni okvir i fer pravila igre koja vrijede na dulji rok i za sve podjednako. A svoj utjecaj diskretno osigurava osloncem na profesionalce, a ne na potrošene propagandiste.

Istodobno s oglušivanjem na kaotična zbivanja na HRT-u, Vlada je pustila u proceduru novi Zakon o HRT-u po kojemu će izravno moći utjecati na izbor čelnih ljudi u kući i na kontrolu financija i programa.

Pod izlikom prilagođavanja evropskom zakonodavstvu u oblasti javnog medijskog servisa i uvođenja reda u potpuno nekontrolirane financije HRT-a, rješenja koja se nude sprdnja su s idejom javnog radija i televizije.

Jer, elektronski mediji su kreativna industrija. Ona je i na tržištu, ovisi o publici, ali i imaginaciji pojedinaca. Njome se ne upravlja iz kabineta. Komercijalne i javna televizija nisu isto, oba segmenta sastavni su dio medijske ponude. Funkcija javnog servisa podrazumijeva afirmaciju općeg javnog interesa, prava na informaciju, edukaciju i zabavu, unapređenje demokracije, ljudskih prava. Pretpostavlja se svjetonazorski, kulturni i civilizacijski pluralizam.

Evropske intencije, brojne preporuke i deklaracije upućuju vlade i parlamente da pronađu ponajbolja rješenja u upravljanju koja bi garantirala nezavisnost javnog servisa.

Malo od toga vidljivo je u novom prijedlogu Zakona o HRT-u.

Sadašnja ekonomska kriza trese sve medije u svijetu, oglašivačka industrija smanjila je svoj udio, traje nesmiljena bitka za opstanak. Odgovorna vlada zaštitila bi javni servis inzistiranjem na kvaliteti i vjerodostojnosti i osiguranjem stabilne osnove financiranja za glavnu funkciju.

Podržavanjem diskreditiranih i nesposobnih i najavom još jače, izravne kontrole nad medijima, Vlada ne šalje ohrabrujuće poruke.

Ne samo medijima, nego prije svega cijeloj javnosti. Gubi se kompas. I najavljuju nova zaduženja. U milijardama kuna.
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG