Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sve za vlast, vlast ni za što


Ines Šaškor

Na izvanrednom ljetnom zasjedanju Hrvatskog sabora donesen je rebalans državnog proračuna kojim je Vlada sankcionirala postojeće stanje. Prihodi su smanjeni za 4,5 milijardi kuna, a rashodi povećani za 900 milijuna kuna. Zaključak stručnjaka i analitičara je jedinstven: kupuje se socijalni mir i čuva vlast, a državne financije ubrzano klize nizbrdo.

Bankari su uvijek i svugdje konzervativna i diskretna čeljad. Govore oprezno i u rukavicama, ne razbacuju se teškim izrazima. Nakon ovog rebalansa, na službenim stranicama druge po veličini banke u Hrvatskoj, stoji ocjena da vlada prelijeva „iz šupljeg u prazno“, da je propustila krizu iskoristiti za strukturne reforme, te da dalje nastavlja „u revijalnom tonu“ – red kredita, red trezorskih zapisa, red obveznica, red poreznih izmjena ... a javni dug polako ali sigurno ide dalje.

Ovaj za bankare neuobičajeni rječnik, kao iz popularnog tiska, govori da je alarm za uzbunu oglašen i u krugovima koji se inače olako ne upuštaju u javne kritike.

Ne treba biti ekonomist da bi se shvatile osnovne brojke iz državnih financija: budžetski deficit narastao je za 5,4 milijarde i iznosi 14 milijardi kuna (2 milijarde eura), odnosno 4,2 posto brutto-društvenog proizvoda. Projekcija pada BDP-a je 1,6 posto. Realno je da pad bude i veći.

Vlada je bila prisiljena ići na novi rebalans jer su izostali planirani prihodi od poreza i doprinosa. Prevedeno: ne radi se, ne proizvodi i ne prodaje dovoljno roba i usluga.
Vlada je bila prisiljena ići na novi rebalans jer su izostali planirani prihodi od poreza i doprinosa. Prevedeno: ne radi se, ne proizvodi i ne prodaje dovoljno roba i usluga.

Ovaj deficit iskoristit će se za plaće, mirovine i tekuća davanja. To nije zaduživanje za novu proizvodnju, za razvoj, za restrukturiranje. Tada bi moglo biti opravdano.

Posve je jasno da se Vlada Jadranke Kosor odlučila za zadržavanje statusa quo, a to je put u nazadovanje.

„Neće bankrotirati država, ali hoće građani“, kazao je ekonomist Ljubo Jurčić.

Za građane je manje važno je li razlog ovakvog neproduktivnog rebalansa ostanak na vlasti aktualne Vlade ili nesposobnost. Vjerojatno je kombinacija jednog i drugog.

Zakašnjeli potezi su jednaki promašenim

Predizborna je godina, politički i socijalni klijenti Vlade trebaju ostati namireni. Da Vlada kalkulira s izborima i kupuje vrijeme pokazuje i namjera da se neki potezi koji bi zadovoljili javnost – oporezivanje najbogatijih – tek najavljuju.

Tako se piše o oporezivanju nekretnina, vikendica, ekstraprofita, dividendi.

Zašto tek sada, a opozicija ih je predlagala još prije nekoliko godina?
Banski Dvori, Sjedište Vlade Hrvatske, Foto: zoomzg

Tada je to protumačeno kao antipoduzetnička mjera.

Zakašnjeli potezi su jednaki onima promašenim. Jasno je da se očekuju politički efekti, jer ekonomski su već propušteni – svježi novac da je ubran na vrijeme donio bi, možda, rezultate. Ovako, sredstva koja će se eventualno tako prikupiti poslužit će samo za popunjavanje novih rupa u budžetu.

Nije restruktirirana javna uprava, nije napravljena, niti u projektu, teritorijalna reorganizacija Hrvatske s više od 600 jedinica lokalane uprave, od kojih se veliki broj ne može sam uzdržavati. Nije napravljena revizija državnih subvencija neproduktivnoj privredi. Nisu se pročešljali izdaci za tisuće lažnih umirovljenika, invalida, ratnih veterana. A riječ je o milijardama. Nije napravljena niti revizija propisa koji otežavaju investicije i poduzeništvo.

Nije zaustavljen poguban trend neplaćanja koji guši i zdravu privredu.

Već smo ovdje pisali – ono što je Vlada dobro učinila - priznala krizu i dala zeleno svjetlo za borbu protiv korupcije i na višim razinama, bila je politička pretpostavka za ozdravljenje društva. Ali njega, bez pravih reformskih poteza nema.

Nije bilo mnogo razlike između vlasti i opozicija

Sve to ukazuje da se nema snage, volje, pa ni znanja dirnuti u ono u što se mora.

Brojne su se tranzicijske zemlje našle u sličnim nevoljama. Pomalo naivno uletjele su u „jeftine“ kredite, razmahala se potrošnja, građani su se zaduživali zbog stanova i automobila, a države su kreditima najlakše punile proračune i novim kreditima vraćale dugove. Zanemarivale su, dapače, sistematski gušile vlastitu industriju. Umjesto zahtjevnog restrukturiranja i prilogođavanja suvremenom, globaliziranom tržištu, lagodnije je bilo prihvatiti mantru o „socijalističkim mastodontima“. I zatvoriti tvornice. I razvojne institute. Ili ih prodati u bescjenje. I donositi propise po mjeri velikih korporacija i uvoznika, a vlastiti izvoz ugušiti. Uz neizbježni korupcijski dodatak – poslovi s državom bili su leglo krupnog, veoma krupnog kriminala.

Tako nastala politička klasa množila se veselo i neodgovorno.
Vlada Jadranke Kosor toliko je slaba da je danas već nesportski dalje je napadati. To ne umanjuje njezinu odgovornost, ali produktivan javni dijalog naprosto bi trebalo izmjestiti izvan obzora vlasti i opozicije.

U ovom procesu nije bilo mnogo razlike između vlasti i opozicija. To što su poneke stranke bile odgovornije ne mijenja suštinu sustava koji je stvoren.

A onda je balon puknuo i tko ga nije na vrijeme uočio, ili je stavio glavu u pijesak, na putu je potonuća.

Hrvatska je u toj grupi zemalja.

Stručnjaci se slažu da se sadašnjom ekonomskom politikom ne može izaći iz krize. Tu vlada potpuni konsenzus, bez obzira na svjetonazor, na ekonomske, pravne, filozofske, sociološke i druge škole koje su profesionalno formirale te stručnjake.

Ozbiljni stručnjaci upozoravaju i da su razmjeri krize takvi da nadilaze i kapacitete i sadašnje vlasti i opozicije.

Vlada Jadranke Kosor toliko je slaba da je danas već nesportski dalje je napadati. To ne umanjuje njezinu odgovornost, ali produktivan javni dijalog naprosto bi trebalo izmjestiti izvan obzora vlasti i opozicije.

I smjestiti ga daleko šire, u prostor politike kao javnog dobra.

Jer, HDZ će učiniti sve da ostane na vlasti. Pa makar postao i prinudni upravitelj groblja.
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG