Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šaškor: Um iz budućnosti u zemlji čudesa


Izložba "Nikola Tesla – Mind from the Future" u Meštrovićevom paviljonu, Zagreb

(Komentar *)

Želim da se posjetitelji osjećaju kao Alisa u zemlji Teslinih čudesa, izjavila je uoči otvaranja izložbe "Nikola Tesla – Mind from the Future" autorica Helena Bulaja Madunić.

Ova spektakularna izložba otvorena je prije neki dan u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu.

Autorica ju je pripremala deset godina i okupila je međunarodni tim od tri stotine, mahom mlađih ljudi, slikara, kipara, videoumjetnika, grafičara, dizajnera, informatičara, glazbenika, glumaca. Ostvarili su multimedijalni futuristički projekt zamišljen kao putovanje kroz Teslin um i Teslin san.

Klasični izložbeni eksponati, slike, skulpture, predmeti, dokumenti samo su manji djelić izložbe kojom dominiraju video projekcije, svjetlosne instalacije, hologrami, računalne igre.

Posjetitelji su aktivni sudionici. Malo dobre volje i mašte dovoljno je za nesvakidašnji doživljaj.

Jedan od eksponata
Jedan od eksponata

Izložba posjetitelje vodi iz ličkog sela Smiljana, preko niže gimnazije u Karlovcu odmah imaginarnim brodom u New York, središnji dio projekta.

U Hotelu Budućnosti, zamišljenom po uzoru na nerealizirani projekt velikog Katalonca Antonia Gaudíja Hotel Attraction, na mjestu prvog Teslinog laboratorija i kasnijeg zdanja WTA Centra, "stanuje" Teslin um i susreće se sa svojim i našim suvremenicima.

Bila sam na izložbi u nedjelju oko 14 sati. Mnogo posjetitelja, mladi ljudi, mlade obitelji s djecom kretale su se u svim pravcima monumentalnog zdanja, zavirivali, dodirivali, uključivali se u projekte, igrali, slušali glazbu. Ne znam, jer to je stvar osobnog doživljaja i senzibiliteta, koliko su uspjeli dokučiti ili osjetiti namjeru autorice da ih provede kroz Teslin um.

Ostavimo po strani raspravu što je to Teslin um u vizuri ove vizualne umjetnice i nije li i sama takva ideja pretenciozna. Ono što je izvjesno – Tesli ne treba ova izložba, on je odavno dio baštine čovječanstva. Ovakve izložbe trebaju nama.

Doticaj sa svijetom ideja, stvaranja, imaginacije. I bratstva svih ljudi. Uspjela sam ako ovom izložbom potaknem kreativnost u svakom čovjeku, kaže autorica.

Sama izložba ima reprezentativan tretman, uz pokroviteljstvo šefice države. Profesionalno je marketinški pokrivena i dobro je predstavljena u javnosti. Ona je dio nastojanja da se Tesla "vrati" u Hrvatsku.

Posljednjih godina vidljivi su napori u tom pravcu. U Smiljanu u Lici 2006. godine obnovljena je Teslina rodna kuća, minirana u nedavnom ratu, i pretvorena u suvremeni muzej. U njemu se odvijaju brojne aktivnosti, učeničke radionice, takmičenja.

Što je Nikola Tesla u zemlji u kojoj nacionalizam ne zastarijeva?

U cijeloj Hrvatskoj bilo je više izložbi, međunarodnih konferencija i manifestacija posvećenih geniju. Istražuje se, objavljuju radovi. Brojna su i umjetnička preispitivanja Teslinih ideja, nadahnuća i preokupacija.

Možda je ponajbolje takvo djelo, po sudu kritičara, drama lucidnog dramatičara i glumca Filipa Šovagovića "Tesla Anonimus" koju listom posjećuju mladi.

Šovagovića je zaintrigirala jedna od najkrupnijih dilema suvremenog svijeta. "Nije li Tesla možda pogriješio u nastojanjima da svijet učini boljim? Izumi koje nam je ostavio i za koje je smatrao da bi trebali biti dostupni svakome od nas završili su u rukama glavnih svjetskih industrijskih magnata".

Sva ova obnovljena zainteresiranost za Teslu, njegovu ostavštinu i ideje zaslužuju pozornost i pohvalu, ali što je doista Nikola Tesla današnjoj Hrvatskoj? Zemlji koja je na samom začelju u EU po izdvajanju za znanost i obrazovanje, čiji učenici srednjih škola pokazuju najlošije rezultate prema objektiviziranim evropskim kriterijima, a mladi talentirani znanstvenici, baš poput Tesle prije mnogo desetljeća, odlaze i inozemstvo i više se ne vraćaju.

Što je Nikola Tesla u zemlji u kojoj nacionalizam ne zastarijeva? Ponos sa srpskim rodom i hrvatskom domovinom – ta literarna fraza koja je obilježila naša djetinjstva, a pripisuje se Tesli – u nedavnoj je prošlosti brutalno ismijana.

Letjeli su brončane Tesle u zrak, minirala kuća, kralo željezo s roditeljskog groba, nestajale ulice i trgovi. Pa se onda ponovno vraćali i obnavljali. Ali ne i u Gospiću, ne u potpunosti.

S glavnog trga na kojemu je stajao Kršinićev spomenik, onaj isti koji se nalazi u Beogradu i na Nijagari, nestao je zauvijek. Raznesen je golemom eksplozijom 1992. godine, počinitelji, naravno, nisu pronađeni. Lokalni čelnici nisu se dali.

"Pa na tom spomeniku Tesla drži knjigu s tri prsta", "pa ima i drugih znamenitih Ličana", čulo se proteklih godina. Nakon mnogo nećkanja, sačinjen je novi odljev i 2014. godine postavljen, ali na drugo, neupadljivo mjesto. Na starom mjestu sada je fontana Vila Velebita.

Spomenuta velika Teslina izložba, kako najavljuju organizatori, nakon Zagreba trebala bi se prikazivati i u nekim svjetskim metropolama u kojime je boravio i radio Tesla – u Pragu, Budimpešti, Parizu, New Yorku.

Veliki završetak projekta bio bi 2020. godine u futurističkom Dubaiju u kojemu se organizira EXPO sa središnjom temom "Ljudska genijalnost".

Doista, pravo mjesto za Nikolu Teslu koji je u osvit dvadesetog stoljeća rekao: "Sunce će jednom prestati da sija i njegova toplota koja nam život daje povući će se i naša vlastita zemlja postaće grumen leda koji juri kroz večnu noć... U međuvremenu ohrabrujuća svetlost nauke i umetnosti, uvek sve jača po intenzitetu, osvetljava nam put". (Vladimir Pištalo: "Tesla, portret među maskama").

A da autori izložbe, prije Praga, Budimpešte, Pariza, New Yorka i Dubaija, skoknu s Teslom do Gospića?

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG