Dostupni linkovi

Šaškor: Um iz budućnosti u zemlji čudesa


Izložba "Nikola Tesla – Mind from the Future" u Meštrovićevom paviljonu, Zagreb

(Komentar *)

Želim da se posjetitelji osjećaju kao Alisa u zemlji Teslinih čudesa, izjavila je uoči otvaranja izložbe "Nikola Tesla – Mind from the Future" autorica Helena Bulaja Madunić.

Ova spektakularna izložba otvorena je prije neki dan u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu.

Autorica ju je pripremala deset godina i okupila je međunarodni tim od tri stotine, mahom mlađih ljudi, slikara, kipara, videoumjetnika, grafičara, dizajnera, informatičara, glazbenika, glumaca. Ostvarili su multimedijalni futuristički projekt zamišljen kao putovanje kroz Teslin um i Teslin san.

Klasični izložbeni eksponati, slike, skulpture, predmeti, dokumenti samo su manji djelić izložbe kojom dominiraju video projekcije, svjetlosne instalacije, hologrami, računalne igre.

Posjetitelji su aktivni sudionici. Malo dobre volje i mašte dovoljno je za nesvakidašnji doživljaj.

Jedan od eksponata
Jedan od eksponata

Izložba posjetitelje vodi iz ličkog sela Smiljana, preko niže gimnazije u Karlovcu odmah imaginarnim brodom u New York, središnji dio projekta.

U Hotelu Budućnosti, zamišljenom po uzoru na nerealizirani projekt velikog Katalonca Antonia Gaudíja Hotel Attraction, na mjestu prvog Teslinog laboratorija i kasnijeg zdanja WTA Centra, "stanuje" Teslin um i susreće se sa svojim i našim suvremenicima.

Bila sam na izložbi u nedjelju oko 14 sati. Mnogo posjetitelja, mladi ljudi, mlade obitelji s djecom kretale su se u svim pravcima monumentalnog zdanja, zavirivali, dodirivali, uključivali se u projekte, igrali, slušali glazbu. Ne znam, jer to je stvar osobnog doživljaja i senzibiliteta, koliko su uspjeli dokučiti ili osjetiti namjeru autorice da ih provede kroz Teslin um.

Ostavimo po strani raspravu što je to Teslin um u vizuri ove vizualne umjetnice i nije li i sama takva ideja pretenciozna. Ono što je izvjesno – Tesli ne treba ova izložba, on je odavno dio baštine čovječanstva. Ovakve izložbe trebaju nama.

Doticaj sa svijetom ideja, stvaranja, imaginacije. I bratstva svih ljudi. Uspjela sam ako ovom izložbom potaknem kreativnost u svakom čovjeku, kaže autorica.

Sama izložba ima reprezentativan tretman, uz pokroviteljstvo šefice države. Profesionalno je marketinški pokrivena i dobro je predstavljena u javnosti. Ona je dio nastojanja da se Tesla "vrati" u Hrvatsku.

Posljednjih godina vidljivi su napori u tom pravcu. U Smiljanu u Lici 2006. godine obnovljena je Teslina rodna kuća, minirana u nedavnom ratu, i pretvorena u suvremeni muzej. U njemu se odvijaju brojne aktivnosti, učeničke radionice, takmičenja.

Što je Nikola Tesla u zemlji u kojoj nacionalizam ne zastarijeva?

U cijeloj Hrvatskoj bilo je više izložbi, međunarodnih konferencija i manifestacija posvećenih geniju. Istražuje se, objavljuju radovi. Brojna su i umjetnička preispitivanja Teslinih ideja, nadahnuća i preokupacija.

Možda je ponajbolje takvo djelo, po sudu kritičara, drama lucidnog dramatičara i glumca Filipa Šovagovića "Tesla Anonimus" koju listom posjećuju mladi.

Šovagovića je zaintrigirala jedna od najkrupnijih dilema suvremenog svijeta. "Nije li Tesla možda pogriješio u nastojanjima da svijet učini boljim? Izumi koje nam je ostavio i za koje je smatrao da bi trebali biti dostupni svakome od nas završili su u rukama glavnih svjetskih industrijskih magnata".

Sva ova obnovljena zainteresiranost za Teslu, njegovu ostavštinu i ideje zaslužuju pozornost i pohvalu, ali što je doista Nikola Tesla današnjoj Hrvatskoj? Zemlji koja je na samom začelju u EU po izdvajanju za znanost i obrazovanje, čiji učenici srednjih škola pokazuju najlošije rezultate prema objektiviziranim evropskim kriterijima, a mladi talentirani znanstvenici, baš poput Tesle prije mnogo desetljeća, odlaze i inozemstvo i više se ne vraćaju.

Što je Nikola Tesla u zemlji u kojoj nacionalizam ne zastarijeva? Ponos sa srpskim rodom i hrvatskom domovinom – ta literarna fraza koja je obilježila naša djetinjstva, a pripisuje se Tesli – u nedavnoj je prošlosti brutalno ismijana.

Letjeli su brončane Tesle u zrak, minirala kuća, kralo željezo s roditeljskog groba, nestajale ulice i trgovi. Pa se onda ponovno vraćali i obnavljali. Ali ne i u Gospiću, ne u potpunosti.

S glavnog trga na kojemu je stajao Kršinićev spomenik, onaj isti koji se nalazi u Beogradu i na Nijagari, nestao je zauvijek. Raznesen je golemom eksplozijom 1992. godine, počinitelji, naravno, nisu pronađeni. Lokalni čelnici nisu se dali.

"Pa na tom spomeniku Tesla drži knjigu s tri prsta", "pa ima i drugih znamenitih Ličana", čulo se proteklih godina. Nakon mnogo nećkanja, sačinjen je novi odljev i 2014. godine postavljen, ali na drugo, neupadljivo mjesto. Na starom mjestu sada je fontana Vila Velebita.

Spomenuta velika Teslina izložba, kako najavljuju organizatori, nakon Zagreba trebala bi se prikazivati i u nekim svjetskim metropolama u kojime je boravio i radio Tesla – u Pragu, Budimpešti, Parizu, New Yorku.

Veliki završetak projekta bio bi 2020. godine u futurističkom Dubaiju u kojemu se organizira EXPO sa središnjom temom "Ljudska genijalnost".

Doista, pravo mjesto za Nikolu Teslu koji je u osvit dvadesetog stoljeća rekao: "Sunce će jednom prestati da sija i njegova toplota koja nam život daje povući će se i naša vlastita zemlja postaće grumen leda koji juri kroz večnu noć... U međuvremenu ohrabrujuća svetlost nauke i umetnosti, uvek sve jača po intenzitetu, osvetljava nam put". (Vladimir Pištalo: "Tesla, portret među maskama").

A da autori izložbe, prije Praga, Budimpešte, Pariza, New Yorka i Dubaija, skoknu s Teslom do Gospića?

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG