Bombardirani smo reklamama koje obećavaju duži i zdraviji život, stoga je Peter Bowes, dopisnik BBC iz Los Angelosa, krenuo je u potragu za vječnom mladosti.
Ako smo sretni, uspijet ćemo ostariti. Većina ljudi na kugli zemaljskoj ima sjedu kosu, bore, s godinama polako gube pamćenje, i u tom procesu slijede i neke od ozbiljnijih bolesti - ako ih već sada nemamo.
No, u starenju nije sve loše. Kako se godine množe, tako stičemo mudrost, postajemo emocionalno stabilni i uopće nam je jednostavnije živjeti. Ipak, one loše strane godina, su jače od onih pozitivnih.
Živimo u svijetu u kojem je „mantra“ mladost.
Kalifornija tako utjelovljuje društvo u kojem svatko želi biti mlad, atraktivan i vitalan. Biti star, izgledati star, ponašati se kao starac nije opcija, pa je tako, nakon mnogo godina Centar za starije koji djeluje pri Sveučilištu u Kaliforniji, promijenio ime u Centar za dugovječnost. Ravnatelj centra dr Gary Small kaže da je cilj dati pozitvniju sliku o osobama s „više“ godina.
"Predrasuda prema starosti - je strašan problem", kaže dr. Small.
"Moramo shvatiti da su i starije osobe samo ljudi. Čim se to shvati, lako je prevladavati i strah od starenja. Dio toga je bojazan od smrti, pa su normalne želje da se zaustavi taj prirodni proces", kaže on.
Znanstvenici su odavno u potrazi onim što osigurava dug i zdrav život.
Život bez stresa često se spominje kao osnovni recept za dugovčenost, ali studija dr. Lewis Terman na Sveučilištu Stanford iz 1921, pobija, po mnogima, uobičajena uvjerenja o vezi načina života i životnog vijeka. Istraživanje je obuhvatilo oko 1.500 ljudi, od njihova djetinjstva do smrti, i pokazalo se da način života i ljudski vijek nisu ovisni jedni o drugome.
Istraživanje je u posljednja dva desetljeća obnovio Howard Friedman, profesor psihologije na Sveučilištu Kalifornija.
"Mi smo promatrali one ljude koji su bili vrlo marljivi, puno radili, postigli velike uspjehe u poslu, dakle živjeli su pod stresom, no pokazalo se da su bili zdraviji i duže živjeli“, objašnjava dr Friedman.
"Oni koji su tvrdili 'ne želim stres, hoću laganicu u životu, pa i raniju mirovinu, bili su ljudi koji su skloni umiranju u mlađoj dobi. To je stvarno čudno i u suprotnosti je sa savjetima koji stižu do nas“.
Prema toj studiji, malo brige je također dobra stvar. U prednosti su oni koji vode odgovoran život i koji „imaju zdravije navike", dodaje on.
"Oni vjerojatno manje puše, manje konzumiraju alkohol.... Također smo utvrdili da ljudi koji žele uspjeti u svojim karijerama, su zdraviji i duže žive."
Takav život imaju i oni koji su se bavili humanitarnim radom, koji su pomagali drugima koji su se našli u nevolji. Izreka da je dobro umrijeti mlad, danas ne drži vodu.
Starenje je fizički proces koji je i dalje izazov znanstvenicima. Svi smo upoznati s načinom na koji se naša tijela mijenjaju - ali promjene koje se javljaju na staničnoj razini su složenije.
"Starenje je teško razumijeti ," kaže dr. Stephen Coles, predavač na Odsjeku za kemiju i biokemiju na sveučilištu UCLA i suosnivač Gerontološke istraživačke grupe.
Coles, koji proučava super stogodišnjake – ljude kojima je 110 i više godina - objašnjava da starenje počinje nakon 30 -te.
"Proces starenja je nemilosrdan, napada sve biološke organizme."
Jedno od područja istraživanja starenja, na staničnoj razini, fokusira se na ulogu telomera. Oni su zaštitni elementi pronađena na kraju kromosoma koji ih „čuvaju“ kako bi se spriječio gubitak genetskih informacija tokom stanične diobe.
Telomeri se skraćuju i oštećuju svaki put kada dodje do dijeljenja stanica. Kraći telomeri su povezani s visokim rizikom za bolesti srca i demencije. Dr Coles smatra da je važno učiniti sve kako bi se produljili telomeri.
Postoji niz proizvoda na tržištu koji tvrde da ih mogu produžiti. To bi trebalo zaustaviti starenje stanica, ali još nije poznato da li bi to moglo imati isti učinak i na cijelo tijelo.
No, uz sve napore znanstvenika i psihologa još nije otkrivena tajna dugog života. Maksimalna starost koju će većina ljudi doživjeti su kasne 70-te ili rane 80-te.
Dakle, što bi bio najbolji način da umremo?
"Mnogi gerontolazi imaju o tome dobar vic“, kaže dr Small.
"Oni tvrde da bi rado doživjeli 95-tu i da bi tada najradije umrli od metka ljubomornog ljubavnika. Ideja je što dulje ostati aktivan i uživati maksimalno u životu, ali kada dođe vrijeme, moramo prihvatiti činjenicu da je smrt neizbježna i ne bojati se odlaska s ovog svijeta“.
Ako smo sretni, uspijet ćemo ostariti. Većina ljudi na kugli zemaljskoj ima sjedu kosu, bore, s godinama polako gube pamćenje, i u tom procesu slijede i neke od ozbiljnijih bolesti - ako ih već sada nemamo.
No, u starenju nije sve loše. Kako se godine množe, tako stičemo mudrost, postajemo emocionalno stabilni i uopće nam je jednostavnije živjeti. Ipak, one loše strane godina, su jače od onih pozitivnih.
Živimo u svijetu u kojem je „mantra“ mladost.
Kalifornija tako utjelovljuje društvo u kojem svatko želi biti mlad, atraktivan i vitalan. Biti star, izgledati star, ponašati se kao starac nije opcija, pa je tako, nakon mnogo godina Centar za starije koji djeluje pri Sveučilištu u Kaliforniji, promijenio ime u Centar za dugovječnost. Ravnatelj centra dr Gary Small kaže da je cilj dati pozitvniju sliku o osobama s „više“ godina.
"Predrasuda prema starosti - je strašan problem", kaže dr. Small.
"Moramo shvatiti da su i starije osobe samo ljudi. Čim se to shvati, lako je prevladavati i strah od starenja. Dio toga je bojazan od smrti, pa su normalne želje da se zaustavi taj prirodni proces", kaže on.
Znanstvenici su odavno u potrazi onim što osigurava dug i zdrav život.
Život bez stresa često se spominje kao osnovni recept za dugovčenost, ali studija dr. Lewis Terman na Sveučilištu Stanford iz 1921, pobija, po mnogima, uobičajena uvjerenja o vezi načina života i životnog vijeka. Istraživanje je obuhvatilo oko 1.500 ljudi, od njihova djetinjstva do smrti, i pokazalo se da način života i ljudski vijek nisu ovisni jedni o drugome.
Istraživanje je u posljednja dva desetljeća obnovio Howard Friedman, profesor psihologije na Sveučilištu Kalifornija.
"Mi smo promatrali one ljude koji su bili vrlo marljivi, puno radili, postigli velike uspjehe u poslu, dakle živjeli su pod stresom, no pokazalo se da su bili zdraviji i duže živjeli“, objašnjava dr Friedman.
"Oni koji su tvrdili 'ne želim stres, hoću laganicu u životu, pa i raniju mirovinu, bili su ljudi koji su skloni umiranju u mlađoj dobi. To je stvarno čudno i u suprotnosti je sa savjetima koji stižu do nas“.
Prema toj studiji, malo brige je također dobra stvar. U prednosti su oni koji vode odgovoran život i koji „imaju zdravije navike", dodaje on.
"Oni vjerojatno manje puše, manje konzumiraju alkohol.... Također smo utvrdili da ljudi koji žele uspjeti u svojim karijerama, su zdraviji i duže žive."
Takav život imaju i oni koji su se bavili humanitarnim radom, koji su pomagali drugima koji su se našli u nevolji. Izreka da je dobro umrijeti mlad, danas ne drži vodu.
Starenje je fizički proces koji je i dalje izazov znanstvenicima. Svi smo upoznati s načinom na koji se naša tijela mijenjaju - ali promjene koje se javljaju na staničnoj razini su složenije.
"Starenje je teško razumijeti ," kaže dr. Stephen Coles, predavač na Odsjeku za kemiju i biokemiju na sveučilištu UCLA i suosnivač Gerontološke istraživačke grupe.
Coles, koji proučava super stogodišnjake – ljude kojima je 110 i više godina - objašnjava da starenje počinje nakon 30 -te.
"Proces starenja je nemilosrdan, napada sve biološke organizme."
Jedno od područja istraživanja starenja, na staničnoj razini, fokusira se na ulogu telomera. Oni su zaštitni elementi pronađena na kraju kromosoma koji ih „čuvaju“ kako bi se spriječio gubitak genetskih informacija tokom stanične diobe.
Telomeri se skraćuju i oštećuju svaki put kada dodje do dijeljenja stanica. Kraći telomeri su povezani s visokim rizikom za bolesti srca i demencije. Dr Coles smatra da je važno učiniti sve kako bi se produljili telomeri.
Postoji niz proizvoda na tržištu koji tvrde da ih mogu produžiti. To bi trebalo zaustaviti starenje stanica, ali još nije poznato da li bi to moglo imati isti učinak i na cijelo tijelo.
No, uz sve napore znanstvenika i psihologa još nije otkrivena tajna dugog života. Maksimalna starost koju će većina ljudi doživjeti su kasne 70-te ili rane 80-te.
Dakle, što bi bio najbolji način da umremo?
"Mnogi gerontolazi imaju o tome dobar vic“, kaže dr Small.
"Oni tvrde da bi rado doživjeli 95-tu i da bi tada najradije umrli od metka ljubomornog ljubavnika. Ideja je što dulje ostati aktivan i uživati maksimalno u životu, ali kada dođe vrijeme, moramo prihvatiti činjenicu da je smrt neizbježna i ne bojati se odlaska s ovog svijeta“.
