Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bez ravnopravnosti spolova nema puta ka EU


Nedavna promocija i zvanični početak projekta "Jačanje uloge žena - 101 razloga zašto glasati za žene", Sarajevo, 24 maj 2010, foto Midhat Poturović
Nevladina organizacija „Vesta“ iz Tuzle, u partnerstvu sa organizacijom „Udružene žene“ iz Banjaluke, realizira projekt „Gender osjetljivi budžeti kao dio reformskih promjena na putu europskih integracija i osnova za jačanje prava žena u BiH''.

Projekt se realizira na području Bosne i Hercegovine tokom 2010. i 2011. godine. Realizaciju projekta podržava Europska unija, kroz program EIDHR (Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava). Specifično je usmjeren na unapređenje položaja žena, ostvarivanjem prava majki porodilja u BiH, u skladu s europskim standardima.

Potvrđeno je ono što se već znalo: žene u BiH imaju različit položaj, u ovisnosti od kantona ili entiteta u kojem žive. A upravo jedan od reformskih
Regulativa EU u oblasti ravnopravnosti spolova podrazumijeva prihvaćanje direktive o jednakim plaćama, jednakom tretmanu, direktivu o samozapošljavanju i socijalnoj sigurnosti, roditeljskom odsustvu, te direktivu o jednakom tretmanu za muškarce i žene pri zapošljavanju.
procesa na putu u EU treba biti ravnopravnost spolova.

Regulativa Europske unije u oblasti ravnopravnosti spolova, a koju mora prihvatiti i BiH želi li u EU, podrazumijeva, između ostalog, i prihvaćanje direktive o jednakim plaćama, jednakom tretmanu, direktivu o samozapošljavanju i socijalnoj sigurnosti, roditeljskom odsustvu, te direktivu o jednakom tretmanu za muškarce i žene pri zapošljavanju.

Upravo kroz projekt „Rodno odgovorno budžetiranje“ udruženje "Vesta" iz Tuzle u suradnji s Udruženim ženama iz Banjaluke radi na izradi plana za unapređenje položaja porodilja kroz senzibilnost kantonalnih i entitetskih proračuna.

Koordinatorica projekta udruženja Vesta Marijana Ivaković kaže da je osnova projekta, kojeg je podržala i EU, jačanje prava žena u BiH.

„Rodno odgovorno budžetiranje je naloženo Bosni i Hercegovini od strane Evropske unije za uvođenje u sve politike budžetskog procesa. Međutim, jako malo se o tome još uvijek zna. Aktivnosti se vode na nivou Agencije za ravnopravnost spolova BiH i entitetskih Gender centara, ali sve je to još uvijek nedovoljno i ljudima nejasno, onima koji to trebaju financirati nije jasno o čemu se zapravo radi“, kaže Ivaković.

Pad nataliteta

U okviru projekta sada se počinje s formiranjem radnih grupa koje će iz svojih sredina donijeti analize proračuna svoje lokalne zajedince.

„Sagledaće koliko se to budžetskih sredstava izdvaja za isplate porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim majkama. Na temelju njihovih analiza i preporuka, mi ćemo pokušati napraviti jedan zajednički akcioni plan za rješavanje ujednačavanja porodiljnih naknada na nivou cijele BiH koji će biti ponuđen Agenciji za ravnopravnost spolova i pokušaćemo zajedno s njima pokrenuti parlamentarnu proceduru za njegovo usvajanje.“

U "Vesti" smatraju da se ovo pitanje pokazalo veoma značajnim, ne samo zbog poštovanja procedure ulaska u EU, već i zato što BiH bilježi značajan pad nataliteta, naglasila je Marijana Ivaković i dodala:

„Neki od kantona uopšte nemaju propise iz ove oblasti, pa se u nekim kantonima radi o povremenim isplatama. Posebno su u teškom položaju nezaposlene majke porodilje koje, uglavnom, dobijaju jako niske - i to jednokratne - naknade.“

Primjerice, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, porodilje su različito tretirane. Prema federalnom Zakonu o osnovama socijalne zaštite propisano je da se majki porodilji utvrđuje naknada u procentu od ostvarene plaće u razdoblju od šest mjeseci.

U Federaciji se čak zakoni o socijalnoj zaštiti razlikuju od kantona do kantona. U RS majke su u povoljnijem položaju jer je ova oblast riješena Zakonom o radu, pa porodilje imaju pravo na naknadu u visini prosječne plaće.

Rodno odgovorno budžetiranje

Suada Mujčinović iz Komisije za jednakopravnost spolova TK kaže da promičući prava žena više ima gorkih nego pozitivnih iskustava.
Uvođenje ravnopravnosti spolova u sve faze proračunskog procesa sastavni je dio međunarodnih i domaćih pravnih institucionalnih standarda za ravnopravnost spolova


„Recimo, kada je Komisija za jednakopravnost spolova prvi puta dala prijedlog na budžet Tuzlanskog Kantona, mnogi su bili zatečeni jer su smatrali da Komisija za jednakopravnost spolova ne treba, u suštini, da učestvuje u kreiranju budžeta. Čak je bilo poslanika koji su se protivili tome, mnogi se pitaju zašto se ta komisija često sastaje, pa se broji i broj sastanaka. Ako se kaže da smo mi išli na seminare, na kojima smo mi učili šta su to gender-senzitivni budžeti, onda kažu: „Nisu imali pametnijeg posla nego da hodaju na seminare. Nažalost, prava žena u BiH su ugrožena. Vjerujem da će se u narednom periodu puno više raditi u vezi toga“, kaže ona.

Mujčinović navodi da oni upravo rade na tome da se promoviraju europski standardi i da je krajnje vrijeme da ih politički predstavnici počnu poštovati.

„Mi smo tražili da se finansiraju i sigurne kuće. Upravo u Evropi, kažu, to nije rashod, nego je to jedan od uslova za ulazak u EU, a da ne govorimo o majkama porodiljama. Tragično je to što se ne nađe dovoljno sredstava ni za zaposlene majke porodilje, a kamoli za nezaposlene“, kaže Mujčinović.

Da je rodno odgovorno budžetiranje neophodno kako bi BiH spremno i svijetlog obraza pristupila europskim integracijama, Dijana Tepšić, službenica za odnose s javnošću Centra za jednakost i ravnopravnost spolova Vlade Republike Srpske, kaže da je uvođenje ravnopravnosti spolova u sve faze proračunskog procesa sastavni dio međunarodnih i domaćih pravnih institucionalnih standarda za ravnopravnost spolova.

„Što se tiče Republike Srpske, Gender centar, Centar za jednakost i ravnopravnost spolova Vlade RS, koordinira svim aktivnostima na uvođenju rodnog budžetiranja. Do sada smo organizovali veliki broj konferencija, konsultativnih sastanaka i seminara na ovu temu. Uglavnom su bili namijenjeni predstavnicima i predstavnicama relevantnih ministarstava i institucija u Vladi RS, koje dalje učestvuju u kreiranju u budućoj provedbi strategije. U ovom procesu, naravno, moraju da učestvuju sve Vladine institucije, sva ministarstva Vlade, a Gender centar, dakle, naša institucija, je pokrenula ovu inicijativu i koordinira svim aktivnostima, a od naredne godine Ministarstvo finansija preuzima glavnu ulogu, odnosno biće glavni nosilac svih ovih aktivnosti. Moram da napomenem stručnu i finansijsku podršku, pored Vlade RS, u čitavom ovom procesu pruža i kancelarija UNIFEM-a u BiH“, navodi Tepšić.

U Bosni i Hercegovini žene su diskriminirane, a kolika je ta diskriminacija ovisno je u kojem kantonu ili entitetu žive. S obzirom na činjenicu da BiH za cilj ima članstvo u EU, u svoje unutarnje zakonodavstvo morat će ugraditi direktive EU koje pokrivaju oblast ravnopravnosti spolova.

*****
Iz programa Na vratima Evrope može vas interesovati i:
Latal: Novi šef misije EU u BiH imaće jaču poziciju
Kako kvalitetno i efikasno iskoristiti pomoć EU
Jaročević: Rano za špekulacije o odgađanju "bijelog šengena"

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

XS
SM
MD
LG