Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je da će njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije punog obima ako se tokom trenutnih mirovnih pregovora ne postigne diplomatski kraj rata.
"Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne prisile Rusiju da zaustavi rat, postoji drugi put: da se branimo", rekao je 3. januara uoči još jedne sedmice pune diplomatskih aktivnosti.
Komentari odražavaju stav koji je ukrajinski lider iznio u obraćanju na Novu godinu, kada je naglasio da mirovni sporazum s Rusijom ne može doći "po svaku cijenu".
"Šta Ukrajina želi? Mir? Da. Po svaku cijenu? Ne. Želimo kraj rata, ali ne kraj Ukrajine", rekao je Zelenski u televizijskom obraćanju.
Američki predsjednik Donald Trump je u novembru 2025. vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da u velikoj mjeri ide u korist Rusiji.
Ukrajina i njeni evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – požurili su da razviju kontraprijedlog, te su na kraju iznijeli plan od 20 tačaka koji je uključivao više interesa Kijeva, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i teritorijalnim integritetom.
Sigurnosne garancije, ekonomski oporavak
Zelenski je govorio dok su se sigurnosni savjetnici iz 15 saveznika sastali u ukrajinskoj prijestolnici, raspravljajući o detaljima razvijajućeg mirovnog plana, uključujući moguće sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Iz sesije je procurilo malo detalja, ali ukrajinski pregovarač Rustem Umerov rekao je da su učesnici "raspravljali o sigurnosnim garancijama, tačkama mirovnog plana, ekonomskom oporavku i vojno-političkim pitanjima".
Umerov je naglasio da je "već dogovoreno 90 posto pozicija – 90 posto mirovnog plana – a rad na detaljima se nastavlja".
Zelenski je u svom govoru 31. decembra također rekao da je dogovor "90 posto završen", ali je upozorio da će preostalih 10 posto biti teško finalizirati.
Trumpov specijalni izaslanik, Steve Witkoff, pridružio se sastanku putem video veze, dok su predstavnici NATO-a i Evropske unije učestvovali lično.
Nakon sastanka uslijedit će najmanje još dva važna okupljanja u narednoj sedmici.
Macron obećava "konkretne" obaveze
Ukrajina će 5. januara ubiti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja i drugih, "osmišljen da osigura dodatnu koordinaciju akcija sa saveznicima u sigurnosnoj dimenziji", rekao je Umerov.
Sljedećeg dana u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostit će okupljanje evropskih lidera. Macron je u svom novogodišnjem govoru rekao da će evropske države i drugi saveznici dati "konkretne" obaveze za sigurnost Ukrajine tokom pregovora.
Zelenski je izrazio nadu u održavanje samita svjetskih lidera u Sjedinjenim Državama do kraja januara radi rasprave o mirovnim prijedlozima.
"Pripremat ćemo se za sastanak u Sjedinjenim Državama na nivou lidera. Voljeli bismo da se sve ovo dogodi u januaru, do kraja januara", rekao je Zelenski.
"Krećemo se u tri ključna pravca: sigurnosne garancije, rekonstrukcija i osnovni okvir za pravi mir", napisao je Zelenski na Telegramu.
"Pripremamo sastanke u Evropi koji će se održati sljedeće sedmice. Također se pripremamo za sastanke u Sjedinjenim Državama", dodao je.
Trump "nije oduševljen" ruskim liderom
U međuvremenu, Trump je 3. januara izrazio frustraciju zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog nastavka rata u Ukrajini.
"Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi", rekao je Trump novinarima u svom odmaralištu u Palm Beachu na Floridi. Trump je često hvalio Putina i rekao da vjeruje kako je ruski lider zainteresovan za mirovni sporazum.
Mnogi posmatrači kažu da je Zelenski pod pojačanim pritiskom zbog ruskih uspjeha na bojnom polju, posebno na istoku Ukrajine.
Iako su ti pomaci ograničeni i teško izboreni još od prve godine rata punog obima u Ukrajini, analiza Instituta za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu, objavljena 2. januara pokazala je da su ruski uspjesi na bojnom polju u 2025. bili najveći od 2022. godine.
Ukrajinski komandant Oleksandr Sirski rekao je da su ti uspjesi rezultirali sa gotovo 420.000 poginulih i ranjenih Rusa u 2025. godini, prema ukrajinskim procjenama. Obje strane uglavnom ne objavljuju podatke o žrtvama.
Uz izvještavanje Reutersa i AFP-a
