Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će se Kijev tokom ove sedmice fokusirati na dva sastanka sa evropskim saveznicima sa nadom da će se "ubrzati kraj" ruskog rata u Ukrajini. Sastanci dolaze nakon nekoliko mjeseci neizvjesnog mirovnog procesa.
Uoči sastanaka dvije osobe su poginule, a nekoliko je ranjeno u ruskom zračnom napadu na Kijev i okolicu.
Ukrajinska služba za vanredne situacije saopćila je da je napad izazvao požar u medicinskoj ustanovi u kojoj se nalazila operaciona sala. Dodali su i da je nakon što je požar ugašen u zgradi pronađeno tijelo.
Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je tokom noći izvela napade sa devet projektila, uključujući balističke rakete i 165 jurišnih dronova.
Ukrajina će 5. januara biti domaćin sastanka načelnika generalštabova evropskih zemalja, uključujući ključne saveznike Kijeva – Britaniju, Francusku i Njemačku.
Dan kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će domaćin pariškog okupljanja evropskih lidera. Očekuje se da će ova sjednica biti još više ključna jer je francuski lider obećao da će saveznici Kijeva dati "konkretne“ obaveze za sigurnost Ukrajine.
Uoči razgovora, Zelenski je poručio da je njegova zemlja spremna na sve mogućnosti.
"U Evropi će biti održani sastanci koji moraju postati još jedan doprinos našoj odbrani i ubrzavanju kraja rata“, rekao je Zelenski 4. januara.
"Ukrajina će biti spremna za oba moguća puta pred nama – diplomatiju, koju vodimo, ili nastavak aktivne odbrane ako se pritisak naših partnera na Rusiju pokaže nedovoljnim."
"Ukrajina traži mir. Ali Ukrajina nikome neće predati svoju snagu", dodao je.
Dan ranije, Zelenski je insistirao da će, ako se diplomatski kraj rata ne može postići tokom mirovnih pregovora, njegova zemlja nastaviti da se brani od ruske invazije.
"Ako Rusija sve ovo blokira – i kao što sam rekao, to zavisi od naših partnera – ako naši partneri ne primoraju Rusiju da zaustavi rat, ima drugi pravac: da se branimo", rekao je 3. januara.
Trump je u novembru 2025. tražio od Zelenskog da prihvati mirovni prijedlog od 28 tačaka, za koji su mnogi smatrali da snažno ide u korist Rusije.
Ukrajina i evropski saveznici – predvođeni Britanijom, Francuskom i Njemačkom – užurbano su radili na izradi kontraprijedloga, na kraju iznoseći plan od 20 tačaka koji je u većoj mjeri uvažavao interese Kijeva, posebno u pogledu sigurnosnih garancija i teritorijalnog integriteta.
Na sastancima s Evropljanima, Zelenski će vjerovatno insistirati na potrebi za sigurnosnim garancijama iz Evrope, ali i u kombinaciji sa željenim čvrstim uvjeravanjima iz Sjedinjenih Američkih Država.
Macron je govorio o takozvanoj Koaliciji voljnih, neformalnoj grupi od više od 20 zapadnih zemalja koje su izrazile podršku Ukrajini, te je sugerirao da bi konkretni prijedlozi mogli biti predstavljeni na pariškom okupljanju.
Trump odbacuje tvrdnju Kremlja
Ukrajinski predsjednik je izrazio skepticizam u pogledu stvarnog interesa ruskog predsjednika Vladimira Putina za postizanje mirovnog dogovora. Iz Rusije su 29. decembra tvrdili da je Ukrajina ciljala jednu od Putinovih rezidencija, te su saopštili da će Moskva uzvratiti i preispitati svoj stav u pregovorima.
Kijev je odlučno negirao da je ciljao Putina ili bilo koju od njegovih rezidencija, optužujući Kremlj da to koristi kao izgovor za napade na civilna područja.
Trump je prvobitno naznačavao da bi mogao prihvatiti ruske tvrdnje, no nakon što je CIA zaključila da se napad nikada nije desio, izgleda da je stao na stranu Kijeva i ponovio taj stav.
"Ne vjerujem da se taj napad dogodio", rekao je Trump novinarima. "Nešto se dogodilo prilično blizu, ali nije imalo nikakve veze s ovim."
Zelenski je 4. januara rekao da je Rusija tokom protekle sedmice izvela više od 2.000 zračnih napada na Ukrajinu i ponovio poziv Zapadu za dodatnu pomoć.
