Dostupni linkovi

Hrvatskom zdravstvenom sustavu prijeti financijski i stručni kolaps i bez temeljite reforme u Hrvatskoj će se doista moći liječiti samo oni koji imaju novaca, što se uostalom, već i sada, u velikoj mjeri događa – upozoravaju sindikati i opozicijske stranke, te optužuju vladu da će smanjenim izdvajanjem iz proračuna dodatno pasti kvaliteta zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

U hrvatskom zdravstvu vlada "nerad, nered i neodgovornost", a zdravstvena sigurnost građana dodatno je u 2008. godini ugrožena smanjenim izdvajanjem novca iz proračuna, ocjenjuje predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi, Spomenka Abveršek:

"Iako se mi hvalimo, što je dobro, da je prošle godine za 20 posto smanjena smrtnost od infarkta, ipak dobijemo tri miliona manje za to. Tko će sada odrediti tko će dobiti bubreg, a tko ne? Za onkološkog pacijenta su skupi lijekovi, a to je za 150 posto manje za te lijekove. Hoćemo li sada tražiti milodare da se spasi nečiji život?"

Samo mjesec dana nakon donošenja budžeta, aktualni ministar zdravstva, doktor Darko Milinović, zatražio je ovih dana od ministra financija dodatne dvije milijarde kuna za stabilizaciju sustava, te najavio uvođenje reda u bolnicama i zaustavljanje gomilanja novih dugova:

"Bolnica će imati limit na stvarne troškove mjesečno. U ovih nekoliko dana ćemo vidjeti što možemo napraviti da bi bolnice imale posebna sredstva za vraćanje obveza."

Autor zdravstvene strategije oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske, doktor Rajko Ostojić, ističe da bi hrvatskom zdravstvu trebalo barem šest milijardi kuna, oko 820 milijuna eura, da uopće stane "na noge":

"Činjenica je da je dug u lipnju prošle godine, pa i u veljači ove godine, najviši u posljednjih 10 godina i po tome je nedvojbeno zdravstveni sustav vraćen u devedesete godine, kako sa stručnog aspekta, tako i sa ekonomskog. Dug iznosi 4,7 milijardi kuna, što nedvojbeno ukazuje na vrlo loše poslovanje ili vrlo loše upravljanje zdravstvenim sustavom tijekom protekle dvije godine. Svjedoci smo sve dužih listi čekanja, kako na dijagnostičke, tako i na operacijske zahvate. Kako struka, tako i ekonomski stav zdravstvenog sustava je nedvojbeno pred kolapsom."

Sindikalna čelnica Abveršek kaže da ključ reforme leži u primarnom zdravstvenom sustavu, razdvajanju privatne od javne liječničke prakse i smanjenju zastrašujuće dugih lista čekanja:

"Kako će se smanjiti lista čekanja ako nam nije odvojeno javno od privatnog i ako je onima koji rade u javnoj službi prije podne, a popodne kod privatnika, u interesu da umjetno stvaraju listu čekanja, da pacijenta navuku u svoju privatnu ordinaciju i da im to plati."

Građani su time posebno ogorčeni, a pogotovo kad im se tvrdi da je zdravstvo u Hrvatskoj još uvijek besplatno:

"Knjižica nam služi samo da dođemo na red jer se sve plaća. Ako dođeš s djetetom okulisti, tek za dva mjeseca možeš doći na uputnicu, ali platiti možeš odmah, za sat vremena. Ako imate sreće, doći ćete na red za dva-tri mjeseca, ali odmah sutra vas mogu naručiti kod privatnika."

"Kada god sam imala problema, na kraju sam uvijek završila kod privatnika jer drugačije ne može."

"Ne može svako, ali tko ima dobru mirovinu, može. Lijekove morate platiti, iako plaćate dopunsko osiguranje."

Predsjednica Koalicije četrdesetak udruga pacijenata, Mensura Dražić, upozorava da se zbog svega toga primjećuje i sve veća konfrontacija između liječnika i pacijenata koji bi trebali biti u središtu zdravstvenog sustava, a u Hrvatskoj su, kaže, pacijenti:

"Na debeloj periferiji - nigdje."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG