Dostupni linkovi

Zdravstvo u Srbiji: Deset godina čekanje na operaciju


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Na pojedine operacije u Srbiji pacijenti čekaju po deset godina, što je jedna od činjenica zbog kojih je srpsko zdravstvo svrstano među najgore u Evropi. Prosek čekanja na listama za obolele je nekoliko godina, ali država najavljuje da će uskoro reštiti ovaj problem koji traje decenijama.

Iako je navikla na svakakve slučajeve u zdravstvu, javnost Srbije šokirala je vest da je jednom od pacijenata Kliničkog centra u Kragujevcu hirurška ugradnja veštačkog kuka zakazana za 29. april 2022. godine. Pored njega, još oko 750 ljudi na tu intervenciju u istoj instituciji čeka u proseku deset godina, dok se za ugradnju veštačkog kolena operacije zakazuju za kraj decembra 2022.

Draško Karađinović, iz organizacije Doktori protiv korupcije, kaže za RSE da je to samo jedan detalj koji govori o opštoj dezorganizaciji u srpskom zdravstvu.

“Jasno se vidi totalna neodgovornost na nivou politike, kod ljudi koji rukovode zdravstvom, oni apsolutno ne žele niti imaju sposobnost da reše tako važne stvari. Imate još morbidniju situaciju kada su u pitanju maligne bolesti. Jer polovina od 37.000 ljudi kod kojih se godišnje konstatuje neki oblik maligniteta ne može da stigne ne zračenje. Zato što nema dovoljan broj aparata za zračenje.”

Prema podacima koje je iznela beogradska štampa, samo za operacije katarakte na listi čekanja u Kliničkom centru Vojvodine je više od 4.000 pacijenata, a oni koji su se za intervenciju prijavili ovih dana biće na operacionom stolu tek od decembra 2016.

Nataša Filipović, iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, rekla je za RSE da će, zbog ovakvog stanja, u svim zdravstvenim ustanovama od iduće godine početi primena jasno utvrđenog postupka za stavljanje pacijenata na listu čekanja.

“Pacijentima će se na jednostavniji način u domovima zdravlja obezbeđivati mesto na listi čekanja. Tačno je određeno i koja je dokumentacija za to potrebna, kao i koliko se najduže može čekati na određenu proceduru. Grupa naših stručnjaka radi na pripremi nove softverske aplikacije koja će biti instalirana u svim zdravstvenim ustanovama. Ona će omogućiti da se na najbrži način dođe do mesta na listi čekanja i koja će istovremeno sprečiti višestruko upisivanje pojedinaca.”

Put do ozdravljenja kroz humanitarne akcije

Najveći problem sa listama čekanja sada je što nisu uređene na jedinstven način, pa se tako neki pacijenti nalaze na spiskovima nekoliko zdravstvenih ustanova, dok je zabeleženo da na njima ima čak i osoba koje su preminule. Među svim lošim podacima srpskog zdravstva ističe se i taj da je za ugradnju veštačkih valvula kod srčanih bolesnika u beogradskom Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje", ovaj zahvat pojedinim pacijentima zakazan za kraj avgusta 2017.

Radica Jovanović, iz Udruženja “Dobra vila za vas” koje prikupljanjem novca za operacije pomaže teško obolelima, kaže za RSE da je zbog dugih i beskonačnih lista čekanja sve više bolesnih koji put ka ozdravljenju traže kroz humanitarne akcije.

“Zbog toga sam zaista očajna, više ne znamo šta da radimo. Ako je ljudima zbog bolesti život ugrožen, a na lečenje moraju da čekaju godinu, dve ili pet, te osobe dotle mogu da umru. Zato ljudi u očaju mole da im se organizuju humanitarne akcije kako bi imali za lečenje negde drugde. Nama se javljaju majke koje su obolele od raznih bolesti, a ako se desi da na vreme ne dobiju pomoć može da se desi da ne prežive pa iza njih ostaju unesrećena deca. To je potpuna tuga. A novac je u pitanju. Mislim da je sve ovo bruka za našu zemlju.”

Humanitarne akcije za lečenje dece, kojima nije moglo da pomogne domaće zdravstvo, poslednjih godina u Srbiji sve su učestalije ali je zbog nemaštine i za njih sve manje novca darodavaca. Za tretman matičnim ćelijama u inostranstvu za jednu bolesnu devojčicu “Dobra vila” na beogradskom Sajmu knjiga za sedam dana prikupila je samo 4.100 dinara, što je 36 evra.

Sistemska korupcija, kaže Draško Karađinović, jedan je od najvećih razloga za katastrofalno stanje u srpskom zdravstvu.

“Pre par meseci utvrđeno je da je određena oprema koja se kupuje na nivou ministarstva, oprema za dijagnostiku zajedno sa skenerima i magnetnim rezonancama, do 300 ili 400 odsto skuplje plaćana nego što treba. A onda na nivou sprovođenja terapije imamo namerno stvaranje veštačkih lista čekanja. Sve je napravljeno da pacijent ne može da dobije uslugu, a ako želi da je dobije da mora da je plati.”

Kako se pojedine operacije ne rade u Srbiji, u ovoj godini zabeleženi su i dramatični slučajevi koji su šokirali javnost, da su dve devojčice, jedna iz Beograda i druga iz Kragujevca, umrle čekajući donacije humanih ljudi za transplantacije srca u inostranstvu.

Radica Jovanović zaključuje da je stanje zdravstva tako dramatično da institucije hitno moraju da reaguju.

“Ljudima je dosta svega. Kažu da država mora da preuzme stvari u svoje ruke. Da se ona pozabavi problemima, a ne građani i udruženja čiji apeli najčešće ostaju bez odjeka. Oni se slabo čuju i svi njihovi napori su samo igla u plastu sena. Problemi moraju da se rešavaju na najvišim instancama.”
XS
SM
MD
LG