Zdravi stilovi života su pojam koji je tek od nedavno prisutan u Crnoj Gori. Potreba za očuvanjem zdravlja dobija sve značajnije mjesto u svijesti gradjana, međutim, čini se da predstoji još dug put.
Zdraviji način ishrane bi vjerovatno mogao predstavljati dobar početak.
Iako je zadnjih godina učinjen izvjestan napredak, navike u ishrani građana Crne Gore još uvijek nijesu u skladu sa principima zdravog načina života.
Velika upotreba šećera i soli, sklonost ka pretjeranom unosu mesa, pa još prženog ili sa roštilja, zatim brza hrana, slatkiši i razne grickalice, glavne su karakteristike nezdravog menija.
Tome su, nažalost, najviše izloženi mladi.
Podgorički srednjoškolci kažu da nemaju vremena.
Stručnjaci kažu da je više razloga za pogrešan način ishrane. Međutim, naročito se ističu loše navike i razne zablude.
Generalni sekretar Udruženja sportske medicine, profesor Vasilije Stijepović, kaže za RSE da još uvijek važe neke predrsude.
"To su stare zablude tipa punije diejte - zdravije dijete, a ne znamo koliko procentualno je u kasnijim godinama tokom života to dijete sklonije arterosklerozi i određenim kardiološkim poremećajima i dijabetesu. Često ističem taj značaj kvalitetnih obroka u smislu i njihovog rasporeda - definitivno ne zapostavljati doručak jer je on nezamjenjiv", kaže on
Među Podgoričanima srednje generacije čini se ovladava svijest o glavnim razlozima za nepravilnu ishranu. Njihov osjećaj potrebe za ispravljanjem grešaka, po svemu sudeći, jača s godinama i saznanjem da mladalačko zdravlje nije vječno i neuništivo.
Ni treće doba nije suviše kasno za otkrivanje pravilne ishrane.
Tradicija, navike, predrasude, zablude su među glavnim razlozima nepravilne ishrane.
Iako se često koristi kao izgovor, čini se da je ključni ipak peti razlog.
Zdraviji način ishrane bi vjerovatno mogao predstavljati dobar početak.
Iako je zadnjih godina učinjen izvjestan napredak, navike u ishrani građana Crne Gore još uvijek nijesu u skladu sa principima zdravog načina života.
Velika upotreba šećera i soli, sklonost ka pretjeranom unosu mesa, pa još prženog ili sa roštilja, zatim brza hrana, slatkiši i razne grickalice, glavne su karakteristike nezdravog menija.
Tome su, nažalost, najviše izloženi mladi.
Podgorički srednjoškolci kažu da nemaju vremena.
Stručnjaci kažu da je više razloga za pogrešan način ishrane. Međutim, naročito se ističu loše navike i razne zablude.
Generalni sekretar Udruženja sportske medicine, profesor Vasilije Stijepović, kaže za RSE da još uvijek važe neke predrsude.
"To su stare zablude tipa punije diejte - zdravije dijete, a ne znamo koliko procentualno je u kasnijim godinama tokom života to dijete sklonije arterosklerozi i određenim kardiološkim poremećajima i dijabetesu. Često ističem taj značaj kvalitetnih obroka u smislu i njihovog rasporeda - definitivno ne zapostavljati doručak jer je on nezamjenjiv", kaže on
Među Podgoričanima srednje generacije čini se ovladava svijest o glavnim razlozima za nepravilnu ishranu. Njihov osjećaj potrebe za ispravljanjem grešaka, po svemu sudeći, jača s godinama i saznanjem da mladalačko zdravlje nije vječno i neuništivo.
Ni treće doba nije suviše kasno za otkrivanje pravilne ishrane.
Tradicija, navike, predrasude, zablude su među glavnim razlozima nepravilne ishrane.
Iako se često koristi kao izgovor, čini se da je ključni ipak peti razlog.
