Dostupni linkovi

Zavađena ministarstva nisu od pomoći Divjaku


Protesti građana u Sarajevu nakon hapšenja Jovana Divjaka, mart 2011.
Austrijskim pravosudnim institucijama nije dostavljen nalog za izručenje Jovana Divjaka Bosni i Hercegovini jer u Ministarstvu vanjskih poslova tvrde da zahtjev koji im je uputilo Ministarstvo pravde ne ispunjava uslove propisane međunarodnim sporazumom.

Naši izvori u bosanskohercegovačkoj ambasadi u Beču kažu kako pravni tim penzionisanog generala Armije BiH neće čekati kakav će biti ishod bh. prepucavanja. Naime, tokom ove sedmice Divjakov advokat će podnijeti austrijskom pravosuđu pravni podnesak u kojem će zatražiti da njegov klijent bude pušten na slobodu. Isti izvor navodi da će se u podnesku navesti i kako je zahtjev Srbije za izručenje penzionisanog generala Armije BiH Srbiji politički motivisan.

Da u Bosni i Hercegovini ni oko čega ne postoji jedinstven stav ilustruje i posljednji slučaj u kojem se međusobno prepucavaju dva državna ministarstva - pravde i vanjskih poslova.

Sukob je nastao zbog slučaja Divjaka koji je uhapšen početkom marta u Beču na osnovu srbijanske potjernice u slučaju Dobrovoljačke. Naime, Ministarstvo pravde dostavilo je Ministarstvu vanjskih poslova zahtjev za izručenje Divjaka Bosni i Hercegovini. I dok u toj instituciji tvrde da zahtjev ne sadrži ključne elemente, u Ministrastvu pravde to demantuju.

«Ministarstvo pravde BiH je u slučaju Divjak u potpunosti postupilo u skladu sa svojim nadležnostima, te smo 7. 3. 2011., uz podnošenje molbe za izručenje Jovana Divjaka, dostavili svu potrebnu dokumentaciju koje nam je dostavilo Tužilaštvo BiH. Imajući u vidu da Ministarstvo inostranih poslova nije nadležno da procjenjuje validnost ekstradicione dokumentacije, mi smo nakanadno urgirali i zatražili da se dokumentacija proslijedi Saveznom ministarstvu pravde Republike Austrije. Napominjemo da ocjenu o ispunjenosti uslova za podnošenje zahtjeva za ekstradiciju donosi isključivo ministar pravde, a na prijedlog Tužilaštva BiH», kaže portparolka Marina Bakić.

Na strani Ministarstva pravde je i Tužilaštvo BiH. I u toj pravosudnoj instituciji kažu kako je sve regularno i u skladu sa zakonskim propisima.

«Tužiteljstvo BiH, ovim putem potcrtavam, ne želi snositi bilo kakvu odgovornost ukoliko taj podnesak ne bude bio proslijeđen iz bilo kojih razloga. Dakle, cjelokupna dalja procedura je na Ministarstvu pravde, te Ministarstvu vanjskih poslova. Sama činjenica da je taj akt proslijeđen dalje, govori o tome da je on ipsravan i pravno valjan, tako da doista više ne želimo ulaziti u bilo kakve diskusije o tom pitanju», rekao je portparol Boris Grubešić.

"Lovina za odstrel"


Iako u Ministarstvu vanjskih poslova ne žele da daju izjave o cijelom slučaju, saznajemo da ta institucija tezu da zahtjev ne sadrži ključne elemente temelji na tome da on ne ispunjava uslove propisane međunarodnim sporazumima potpisanim između SFRJ i Austrije, koji je još uvijek na snazi u BiH. Navodi se i to da nijedan od dokumenata propisanih sporazumom nije priložen uz zahtjev za izručenje, niti je priložene dokumente potpisao nadležni sudija.
Jovan Divjak

I dok sukob na nivou dva ministarstva traje, dobri poznavaoci prilika kažu kako osnova da se uputi zahtjev Austriji za izručenje Divjaka nema, jer protiv njega u BiH nije raspisana potjernica. Tužilaštvo BiH vodi istragu u slučaju Dobrovoljačka, ali optužnica protiv Divjaka u BiH ne postoji.

Zbog toga, kako navodi Sinan Alić, predsjednik nevladine organizacije “Istina, Pravda, pomirenje”, ovakvo ponašanje bosanskohercegovačke vlasti govori o tome da država ne funkcioniše, niti je u stanju da brine o svojim državljanima.

«Građani ove države moraju da shvate da oni nemaju državu u onakvom obliku da se na nju mogu osloniti. Građani to ne mogu očekivati od ove države. A ona šalje poruku građanima - snađite se kako znate i umijete i vadite se kada se nađete u toj situaciji», kaže Alić.

«Od 1995., kada je rat zvanično završen, do danas država, ma šta to značilo, se nije usuglasila ni oko jednog njenog građanina, dakle uvijek smo građani ili jednog ili drugog entiteta, ili smo Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ali smo rijetko građani BiH. I sa te strane zaista nisam iznenađena. Prije slučaja Divjak, nažalost, imali smo dva slična slučaja. To su slučajevi Jurišić i Ganić. I vidjeli smo da je pola države ili najviše jedna trećina brinula o svojim građanima, a da dvije trećine ili su se radovale ili su zlurado posmatrale šta se dešava. Sva tri slučaja pokazuju da ovdje najmanje ima države, ili ako ćemo biti vrlo kritični - država uopće ne postoji. A kad nemate zaštitu države, onda ste lovina za odstrel», rekla je novinarka Senka Kurt.

Međusobna prepucavanja bosanskohercegovačkih ministarstava dovela su i do toga, da se, kako prenose pojedini mediji, traži od Predsjedništva BiH da bude arbitar u cijelom slučaju. Međutim, u telefonskim razgovorima sa članovima kabineta članova kolektivnog šefa države, saznajemo da uopšte ne znaju ni da sukobi postoje. A i da znaju, činjenica je kako se u toj instituciji ne mogu dogovoriti ni o pitanjima koja su iz njihove nadležnosti.

Slučaj Divjak


Dosije Dobrovoljačka: Svjedočenja, snimci dešavanja, analize i komentari
.

Slučaj Divjak

Jovan Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po potjernici iz Srbije za slučaj "Dobrovoljačka ulica". Osmog marta je pušten, uz kauciju od 500.000 eura, da odluku o izručenju dočeka na slobodi u Austriji.

Divjak je rođen 1937. godine u Beogradu i uoči rata u BiH je bio pukovnik JNA. Po izbijanju sukoba u aprilu 1992. godine priključio se Teritorijalnoj odbrani BiH i postavljen je za zamjenika komandanta i na toj poziciji ostaje i nakon formiranja Armije BiH.


Divjak je među najomiljenijim komandantima Armije BiH i braniteljima Sarajeva i BiH.
Nakon penzionisanja 1998. godine, postaje aktivan u nevladinom sektoru i javnom životu i vodi Udruženje Obrazovanje gradi BiH. Uživa ugled kao skromna i visoko moralna osoba posvećena pomoći ugroženim i obespravljenim.

Divjak je dobitnik francuskog ordena Legije časti.

Intervju Omera Karabega sa generalom Divjakom o događajima u Dobrovoljačkoj možete pročitati kao i pogledati videa iz Dobrovoljačke ovdje.

Divjakovo hapšenje se desilo godinu i dva dana nakon Ganićevog hapšenja u Londonu.

Londonski sud je 27. jula prošle godine odbio Ganićevo izručenje Srbiji uz obrazloženje da se radi o politički motiviranom procesu. U Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu su odbacili ove tvrdnje i odbili su obustaviti postupke za slučaj Dobrovoljačka.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je optužilo 19 osoba za ratni zločin zbog komandne odgovornosti i ućešća u događajima u Dobrovoljačkoj ulici.

Tri osobe više nisu žive a među ostalima na spisku su i bivši tadašnji član Predsjedništva BiH Stjepan Kuljić, komandant Štaba TO RBiH Hasan Efendić, zamjenik šefa MUP-a RBiH Jusuf Pušina, oficir Armije BiH Fikret Muslimović, komandant Specijalne jedinice policije Dragan Vikić, osnivač Zelenih beretki Emin Švrakić i osnivač Patriotske lige Zaim Backović.

***********

Pogledajte komentare (4)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG