Dostupni linkovi

Zatvori prebukirani, uslovi katastrofalni


Ulaz u jedinicu odjeljenja Kazneno-popravnog zavoda u Ustikolini, Foto: Alen Bajramović

Stanje u bosanskohrecegovačkim zatvorima je katastrofalno loše, upozorava se u brojnim izvještajima, pa i u posljednjem, američkog State Departmenta. I Helsinški komitet za ljudska prava u godišnjem izvještaju je naveo da su zatvori neuslovni, pretrpani, s mnogo manjim brojem zaposlenih od predviđenog. To je sve pogodovalo bijegu iz pritvorske jedinice Ustikolina u bosanskom Podrinju, što je zapravo privatna kuća bez ikakvog vanjskog obezbjeđenja. Od devet bjegunaca, osam je uhapšeno, a za jednim se još traga.

Stanje u kazneno-popravnim zavodima na području Bosne i Hercegovine je nezadovoljavajuće i ne odgovara međunarodnim normama i propisima. Zatvori su pretrpani, broj zaposlenih je niži od propisanog, a higijenski uslovi su loši - uglavnom zbog nedostatka finansijskih sredstava, navodi se u izvještaju Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Kao najalarmantniji podatak, predsjednik Komiteta Srđan Dizdarević navodi primjer iz Kazneno-popravnog zavoda u Zenici. Prema njegovim riječima, u prošloj godini u toj ustanovi je boravilo 839 lica, iako je smještajni kapacitet 500 ljudi:


“Nema dovoljno suštinske brige o zatvorima i o stanju u zatvorima od strane nadležnih organa, dakle od ministarstava pravde. Nedovoljna su materijalna sredstva, nedovoljna je kadrovska osposobljenost zatvorskih ustanova, a onda ima nekih stvari koje su zaista skandalozne, a to je pitanje forenzičkog odjeljenja zatvora u Zenici, nepostojanje adekvatnih ustanova za maloljetnike i činjenica da i maloljetnici i teški kriminalci zajedno odslužuju kaznu. Dakle, zaista je stanje u zatvorima nešto što sa stanovišta ljudskih prava predstavlja razlog za zabrinutost.”

Uprkos ovakvim podacima, direktor Kazneno-popravnog zavoda u Zenici Nihad Spahić zadovoljan je postojećim stanjem. Iako potvrđuje navode o prenatrpanosti u zatvoru, kaže i da zatvorenici time nisu oštećeni:


“Što se tiče evropskih standarda i pretrpanosti zatvora, mogu reći da svi osuđenici koji izdržavaju kaznu u zatvoru u Zenici imaju evropski standard u smislu četiri kvadratna metra prostora po osuđeniku, ili osam kubnih metara prostora. Istina da je ovo zatvor star 120 godina, da bi trebalo mnogo toga štošta popraviti kad su u pitanju objekti, doraditi, adaptirati.”

odjeljenja Kazneno-popravnog zavoda u Ustikolini, Foto: Alen Bajramović
Postojeći kazneno-popravni zavodi u BiH su zatvorenog i poluotvorenog tipa. Osuđenici koji odsluže jedan dio kazne u zatvorenom tipu, ostatak zatvorske kazne provode u ustanovama poluotvorenog tipa. To praktično znači da oni koji su osuđeni zbog teških kaznenih djela, nakon prebacivanja, imaju priliku i da pobjegnu iz zatvora. Takav primjer zabilježen je prije dva dana kada je iz sarajevskog odjeljenja Kazneno-popravnog zavoda u Ustikolini pobjeglo devet zatvorenika. Pomoćnik direktora Omer Taranin kaže da je u ustanovi smješteno i više zatvorenika nego što smještajni kapaciteti dozvoljavaju:

“To se kaže poluotvorenog tipa, a mi smo jučer konstatovali da on više nije ni poluotvorenog nego otvorenog tipa. Kad vi dođete ovdje, pogledate - to je faktički na jednom prostoru gdje uopšte nema ograde, gdje se slobodno kreću, gdje oni svakodnevno mogu, ako hoće, pobjeći. Ovi događaji im uopšte nisu trebali. Nepovoljna je osuđenička struktura. Ja moram kazati da ovdje borave lica koja su osuđena na preko 10 godina za teška ubistva ili teška razbojništva, da je njih šest bilo u trenutku pobune, da su oni prebačeni iz zatvora zatvorenog tipa u Zenici, da su više puta disciplinski tertirani, kako u Zenici tako i u KPZ-u Sarajevo, i oni su prebacivani ovdje. Gro tih ljudi je učestvovao u pobuni, gro tih ljudi je upravo i pobjegao.”

I dok je na području Federacije BiH stanje u kazneno-popravnim zavodima više nego alarmantno, u RS kažu da takvih problema nemaju. Njihovi smještaji kapaciteti nisu prenatrpani, a načelnik Odjeljenja za nadzor nad radom kazneno-popravnih ustanova pri Ministarstvu pravde Duško Šajin kaže da imaju više prostora nego zatvorenika:

“Što se tiče popunjenosti kapaciteta, otprilike ono iznosi sada oko 81 do 82 posto. Znači ima mjesta još za izdržavanje kazne zatvora. Što se tiče budžeta, on otprilike iznosi za ovu godinu oko 20 miliona maraka. Uposleno je oko 750 radnika u KP ustanovama.”

Jedan od problema sa kojima se susreću u kazneno-popravnim zavodima je što su u nekima od njih smješteni maloljetnici jer je tek krajem prošle godine otvoren prvi objekat za smještaj osuđenih maloljetnih počinilaca krivičnih djela muškog pola u Istočnom Sarajevu. Osim toga, osuđena lica kojima je određeno obavezno psihijatrijsko liječenje nisu smještena u posebnu zdravstvenu ustanovu koja je osnovana samo za tu svrhu. Zbog nedostatka kadrova i loše materijalno-tehničke opremljenosti, korištenje droge je opšta pojava, a nerijetki su i primjeri brojnih tuča među zatvorenicima.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG