Zatražena istraga o učešću sudije u agresiji na Dubrovnik

NVO iz Crne Gore i Hrvatske koje se bave ratnim zločinima počinjenim tokom ratova 90-tih na prostoru bivše Jugoslavije traže od državnih organa Crne Gore da ispitaju učešće i ulogu sadašnjeg sudije Apelacionog suda Milivoja Katnića u agresiji JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik.

NVO aktivisti smatraju da bi Katnić, kao tadašnji poručnik KOS-a mogao da raspolaže veoma značajnim informacijama koje bi mogle doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda dešavanja na dubrovačkom ratištu.

Ime Milivoja Katnića i optužbe na njegov račun prvi je tokom nedavne konferencije u Podgorici saopštio logoraš iz Morinja, Metodije Prkačin.

"U crnogorski sud mi ne vjerujemo ni sada jer ima sudaca koji su učestvovali u ratnim zločinima na području Dubrovnika", kazao je on.

Tako je Metodije Prkačin 2. decembra u Podgorici javno saopštio da kao i većina svjedoka o zločinima u logoru Morinj kod Tivta gdje su dovođeni zarobljenici sa dubrovačkog ratišta, ne vjeruje u nezavisnost crnogorskog sudstva i pravednu presudu.

Kasnije tokom tribine pomenuo je ime Milivoja Katnića, sudije Apelacionog suda, tadašnjeg poručnika KOS-a za koga tvrdi da je tokom agresije na Dubrovnik naređivao da se pale i uništavaju napuštene kuće i da je spreman da svjedoči o tome.

U reagovanju na te optužbe Katnić je, između ostalog, rekao da Prkačin “laže”, da
mu “moral nije jača strana” kao i da je bivši logoraš svojevremeno reketirao bogate Hrvate, čuvajući im kuće tokom rata.

Način na koji je sudija Apelacionog suda Crne Gore reagovao na optužbe Prkačina kao i njegova pozicija kontraobavještajca tokom agresije na Dubrovnik bio je povod da predstavnici Akcije za ljudska prava i Centra za građansko obrazovanje kao i NVO Dokumenta iz Zagreba od državnih organa Crne Gore zatraže da ispitaju Katnićevu ulogu tokom agresije na Dubrovnik.

Uljarević: Ćutanje je opasno

Ne ulazeći u pitanje eventualne odgovornosti sudije Katnića NVO dodaju da je evidentno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja na području dubrovačke regije.

"Mi očekujemo da državno tužilaštvo hitno ispita navode koji su iznijeti na konferenciji u Podgorici, u prisustvu tužiteljice Lidije Vukčević u kojima se pominju i sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić, ali i druge ličnosti i o tome obavijeste javnost. Osim ovoga aktuelnog svjedočenja iznesena su druga, vrlo
vrijedna izlaganja i osvrti i oni bi zasigurno trebalo da izazovu pažnju nadležnih institucija i njihove dalje procesne radnje. Mi smatramo da je ćutanje opasno i predstavlja najveću prijetnju da zaborav napravi oslonac za nove ratne zločine. U konkretnom slučaju očekujemo i da sudski savjet uzme u razmatranje i procijeni slučaj u kontekstu javnog istupa sudije Katnića i njegovog osvrta na svjedočenje Prkačina", kaže direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Vesna Teršelič iz NVO Dokumenta iz Zagreba je takođe zatražila reakciju nadležnih institucija i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj povodom optužbi Prkačina da je sudija Katnić odgovoran za nepočinstva na dubrovačkom ratištu.

"Mislim da je Prkačin rekao neke iskaze koje bi trebalo dodatno procesuirat i od strane nadležnih institucija u Crnoj Gori ili u Hrvatskoj, mislim na policiju i tužilaštvo. To je pravi put jer su to ozbiljne sumnje", kazala je Teršelič.

U kratkoj izjavi za RSE sudija Milivoje Katnić nije želio da komentariše inicijativu tri NVO.

"Ne. Oni su pozvali i to je to. Ja nemam na to komentar. Neka državni organi preispituju", poručio je Katnić.

Haški tribunal je 6.decembra 1992. osudio je Nikolu Strugara i Miodraga Jokića za ratne zločine prilikom najžešćeg granatiranja starog jezgra Dubrovnika.

Deset oficira JNA optuženo je za ratne zločine pred Županijskim sudom u Dubrovniku.

U ratu na dubrovačkom području, prema optužnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ubijeno je 116 civila, a više stotina ranjeno; poginulo je 430 hrvatskih branitelja, 443 osobe zatvorene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33.000 osoba i uništeno preko 2 hiljade stambenih objekata.

Po dostupnim podacima na dubrovačkom području, tokom ratnih operacija poginulo je i 166 rezervista iz Crne Gore.