Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Treba li uvesti kaznu doživotnog zatvora u BiH?


Jedan od paviljona u zeničkom zatvoru

Grupa građana "Pravda za Edina" organizirala je potpisivanje peticije kojom traže uvođenje doživotnog zatvora u Bosni i Hercegovini.

Peticiju su pokrenuli prijatelji i otac ubijenog Edina Zejćirovića iz Čelića u sjeveroistočnom dijelu BiH na granici između Tuzle i Brčko Distrikta BiH.

Mora li svaka sankcija imati vrijeme trajanja?

Edin Zejćirović je mučen i ubijen u novembru prošle godine u Brčkom, a snimci mučenja i ubistva objavljeni su i na društvenim mrežama.

Za ovo ubistvo uhapšene su četiri osobe i to Suvad Đedović, Suan Halilović, Nihad Hukić i Samid Šabanović. Dok traje istraga, porodica ubijenog potpisuje peticiju i traži uvođenje doživotne kazne zatvora u Krivični zakon BiH.

Nakon što je ministar pravde BiH Josip Grubeša najavio inicijativu pooštravanja krivičnih sankcija za najbrutalnije izvršena krivična djela i uvođenje doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta, otvorena je rasprava o opravdanosti ovakve mjere.

S druge strane, problem u BiH je što bi se trebali harmonizovati krivični zakoni na nivou BiH, dva entiteta, kao i Brčko Distrikta.

"Na nivou BiH je vrlo teško uvesti ovakav zakon, iz tog razloga što su nam Ustavom jasno definirane nadležnosti u BiH i prije svega ova kaznena djela koja se događaju na najosjetljivijoj grupaciji našega društva su definirani kaznenim zakonima entiteta", kazao je ministar pravde BiH Josip Grubeša za Zašto? Radija Slobodna Evropa.

Objasnio je da je intencija Ministarstva pravde BiH da se u kaznenim zakonima entiteta pooštre kazne za kaznena djela nad ovom najosjetljivijom grupacijom društva.

Prema postojećem Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, za najteža krivična djela predviđena je kazna dugotrajnog zatvora od 45 godina. Doživotni zatvor do sada nije prepoznat kao kaznena mjera.

Advokat iz Sarajeva Damir Alagić u razgovoru za Zašto Radija Slobodna Evropa kaže da kazna mora imati svoj vijek trajanja, jer je to svrha kažnjavanja, pa makar taj vijek iznosio 150 godina.

"Apsolutno sam za pooštravanje sankcija, to je nešto o čemu struka treba da razgovara. Mi sada imamo kaznu dugotrajnog zatvora od 45 godina i možemo da riješimo problem tako što bi izricali više kazni koje se jedna na drugu nadovezuju. U tom slučaju, kazna ne bi bila doživotna, ali bi bilo na primjer tri kazne po 50 godina, što je 150 godina zatvora. Znate, svaka sankcija mora imati vrijeme trajanja predviđeno za određeno krivično djelo", smatra Alagić.

On napominje da zatvorska kazna nema svrhu ukoliko osuđenik nema priliku integracije i vraćanje u društvo.

"Svi oni koji ne mogu više da budu dio društva, o njima bi trebalo da brinu medicinske ustanove. Normalan čovjek rijetko počini strašan zločin, dvostruko ili trostruko ubistvo. Tim ljudima je mjesto u ustanovama, ali ne zauvijek u zatvoru", napominje Alagić.

Slaba kaznena politika

Sa stajališta Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, doživotna krivična sankcija je dopuštena, naročito u krivičnim djelima usmjerenim protiv djece, žena, starijih i nemoćnih osoba.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša slaže se da je kaznena politika u BiH vrlo slaba, odnosno da sud prilikom izricanja kazni ne izriče ih u visini zakonskog maksimuma.

"Da bi to imalo učinak, sudovi moraju barem u nekim slučajevima te kazne i izreći, kako bi potencijalni počinitelji bili svjesni prije izvršenja djela da ih u konačnici i čeka ta kazna", zaključio je Grubeša.

Posmatrajući kaznenu politiku u regionu, doživotna kazna zatvora postoji u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Republika Srbija je, takođe uz rasprave koje su prethodile, usvojila izmjene svog Krivičnog zakona u maju ove godine, uvođenjem doživotnog zatvora.

Hrvatska, Kosovo i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, osim u regionu, rijetke su zemlje u Evropi koje nemaju kaznu doživotnog zatvora, uz Portugal, Island i Norvešku.

XS
SM
MD
LG