Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U BiH tržišni inspektori zaplijenili su robu u vrijednosti od 25 miliona eura. Zbog sporosti sudova i neažurnosti nadležnih, roba godinama leži u skladištima i propada, umjesto da bude donirana javnim kuhinjama, domovima za nezbrinutu djecu i drugim socijalnim ili humanitarnim organizacijama.


Sve su češći prizori u kojima osiromašeni građani po kontejnerima za smeće traže ostatke hrane, staru odjeću. Redovi pred javnim kuhinjama su iz dana u dan sve veći. U javnu kuhinju banjalučkog Crvenog krsta svaki dan po obrok dolazi 400, uglavnom starih i nemoćnih osoba:


„Ovo je dobro došlo mnogim koji nemaju da prežive. Ako bi se ugasilo, onda ne bismo znali šta bismo.“

„Bilo bi bolje da se malo pozabave ovim. Tamo su ljudi koji se stvarno svađaju, prepiru, imaju dosta novaca. Zadovoljna sam s ovim narodom ovdje koji zaista dođe u pet sati, u četiri, bila zima bilo ljeto, da nama pripreme i dadnu.“


U Crvenom krstu kažu kako su im zalihe na izmaku jer se svakodnevno povećava broj korisnika. Dobro bi im došla koja donacija više i u hrani i u odjeći. Smatraju da bi im i te kako dobro došla roba koju su zaplijenili tržišni inspektori. Željkica Ilić, Crveni krst Banja Luka:


„Mi smo se u par navrata obraćali Upravi za indirektno oporezivanje sa zahtjevom da nam se dodijeli ta roba, koja bi nam sigurno dobro došla, međutim, nemamo povratnu informaciju. Bilo bi nam drago, ako već ne znaju šta će s tom robom, da je proslijede organizaciji Crvenog krsta, sigurno će doći u prave ruke - jer puno je korisnika koji čekaju takvu pomoć.“


U Upravi za indirektno oporezivanje BiH priznaju da ni sami ne znaju šta da rade sa 50 miliona KM vrijednom robom. Problem je, kažu, što u BiH ne postoje propisi koji reguliše ovu oblast. Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:


„Ta roba je smještena po nekoliko godina u pojedinima skladištima. Njena vrijednost propada. A pored toga što se ne rješava problem s tom robom, mi moramo plaćati i najam za ta skladišta, što mjesečno iznosi 30.000 KM. Ispred Uprave za indirektno oporezivanje već smo poslali određene dopise Savjetu ministara. Također ćemo pokušati još inicirati usvajanje određene legislative kako bi se ta roba koja se oduzme zbog carinskih prekršaja mogla na brži i jednostavniji način riješiti.“


Uprava za indirektno oporezivanje je u protekle dvije godine ipak rasporedila, istina manji dio robe humanitarnim organizacijama, kaže Kovačević:


„Ta roba je tada raspoređena prema koeficijentima inače za raspodjelu prihoda prema entitetima i Distriktu Brčko. Ja moram reći da su predstavnici RS i predstavnici Distrikta Brčko došli odmah i preuzeli tu robu, dok ja mislim da smo uputili nekih šest urgencija prema nadležnom ministarstvu Federaciji, i mislim da ta roba ni dan-danas nije preuzeta.“

U RS tržišna isnspekcija u toku 2009. oduzela je robe u vrijednosti 150.000 eura, kaže Borka Surtov, glavna tržišna inspektorica RS:


„To su uglavnom bili prehrambena i neprehrambena roba i predmeti od dragocjenih metala, znači razna roba. Sva roba koja se oduzme u inspekcijskom nadzoru se dostavlja Republičkoj direkciji za robne rezerve koja raspolaže tom robom.“


Banjalučki dom za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“ na spisku je entitetske inspekcije za robne rezerve i do sada je imao godišnje donacije od 500 eura. Snježana Blagojević, direktorica Doma, kaže da ove godine nije stigla ni marka:


„Meni se još niko nije lično obratio ni usmenim ni pismenim putem koje su naše potrebe što se tiče ovih robnih rezrevi. A ako nas pitaju, nama je dobro došla svaka pomoć - naravno, kad su u pitanju prehrambeni proizvodi da su upotrebljivom roku.“


I dok se vlasti sve češće žale kako nema dovoljno za socijalno ugrožene koristeći ekonomsku krizu kao izgovor, i ova priča je potvrda da je krajnje vrijeme da se prekopa i po državnim džepovima - odnosno skladištima.

  • 16x9 Image

    Milorad Milojević

    Diplomirao je 2003. godine kao prvi diplomirani novinar sa Univerziteta u Banjaluci. Novinarstvom se počeo baviti 1999. na banjalučkoj Alternativnoj televiziji. Godine 2002. postaje dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG