Dostupni linkovi

Zagrebački ZOO: Vrijedna donacija zmija iz Srbije


Beogradske zmije otrovnice u zagrebačkom ZOO
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Nove otrovnice u zagrebačkom ZOO vrtu

Zagrebački Zoološki vrt bogatiji je za 25 egzotičnih zmija pokojnog beogradskog zmijoljupca Predraga Ristića. Nakon njegove smrti u saobraćajnoj nesreći obitelj je željela sve njegove ljubimce udomiti ne previše daleko od Beograda, ne razbijati njegovu zbirku i udomiti ih u primjerenim uvjetima, i zagrebački Zoo izišao im je u susret.

Saobraćajna nesreća prošlog proljeća tragično je prekinula život Beograđanina Predraga Ristića, kuhara po struci i čovjeka sa vrlo egzotičnim hobijem – volio je i sakupljao otrovnice sa dalekih kontinenata.

U njegovoj zbirci bilo ih je raznih boja i pasoša – velika gabonska ljutica, afrička siktajuća ljutica, cejlonska jamičarka, južnoamerička zvečarka - sve jedna otrovnija od druge, i dvije neotrovne debeljuce – zeleni piton i vrtna boa.

Obitelj se nije mogla nastaviti brinuti za zbirku, i tu je uskočio zagrebački Zoološki vrt. Zagrebački zmijoljubac Neven Vrbanić se sa Ristićem upoznao preko zmija, a s vremenom su postali pravi prijatelji, i on za naš radio opisuje kako je bio uključen u cijelu priču:

„Ta neka zajednička ljubav nas je spojila, jer ja isto tako imam puno zmija kao što je on imao. I kada se desila ta nesreća, krenula je priča sa njegovom obitelji – gdje će te zmije završiti. Kako beogradski Zoološki vrt nije imao uvjete, neki drugi zoološki vrtovi su htjeli neke zmije, ali ne sve, zagrebački Zoološki vrt se pokazao kao dobro mjesto, odnosno oni su bili spremni udomiti sve zmije, jer Peđina familija nije htjelča da se te zmije razdvajaju, nego da sve budu na jednom mjestu“, kaže Vrbanić.

Ivan Cizelj
Ivan Cizelj
Kurator za ribe, vodozemce i gmazove u zagrebačkom Zoološkom vrtu Ivan Cizelj kaže nam kako je ova priča sa sretnim završetkom dobar primjer suradnje nadležnog srpskog ministarstva, obitelji Ristić i zagrebačkog Zooa:

„Mi smo prvo odlučili udomiti jednu, dvije, pet zmija, pa smo na kraju odlučili uzeti sve, kako to već ide u životu. U svakom slučaju, uspjeli smo osigurati sve sigurnosne aspekte koji su za to potrebni – prostoriju koja je pod sigurnosnim staklom, mrežice, video nadzor, sigurni terariji pod ključem i to.“

Potpisan je ugovor i sa farmaceutskom tvrtkom za serume protiv mogućeg ugriza ovih zmija, koji je mnogo opasniji od ugriza onih europskih. Zmije su za sada u zatvorenoj prostoriji, ali ubrzano se radi na izgradnji nastambi za njih. Dogovoreno je i da se obilježi da se radi o zmijama iz zbirke Predraga Ristića.

„Iskreno, još nismo uspjeli staviti tablu, jer je cijela priča još vrlo friška. Malo je sve to sa izlaskom u medije ispalo 'na halo', ali u svakom slučaju bit će obilježeno – što na prostoriji u kojoj su sada, što danas-sutra na izložbenim terarijima u dijelu koji će vidjeti publika“, kaže Cizelj.

(FOTOGALERIJA: Zmije Predraga Ristića u zagrebačkom Zoo vrtu)


Timaritelj otrovnih zmija u zagrebačkom Zoološkom vrtu Ivo Peranić do sada se bavio samo hrvatskim otrovnicama, jer zagrebački Zoo nije ni imao druge. Ima li kakve razlike, pitali smo.

„Pa naravno! Hrvatske zmije poskok, riđovka i žutokrug žive na zemlji i njihov otrov je prilično slabiji od nekih vrsta koje smo dobili. Neke od ovih zmija narastu prilično velike – recimo ova gabonska ljutica naraste metar i pol dužine, a poskok može narasti maksimum metar“, navodi Peranić.

Ivo nam je priznao da i on ima kući malu zbirčicu zmija, ali niti do koljena ovoj doniranoj kolekciji. Koja je to tajna sa otrovnicama, pitali smo Ivana Cizelja.

„Otrovne zmije su nešto što ljude u jednu ruku plaši, u drugu ruku ih zanima. To su 'seksi vrste', što bi se reklo. I uvijek je u svim tropskim kućama odnosno herpetološkim dijelovima zooloških vrtova prilično velika gužva, jer koliko god da se ljudi toga boje, mrze, gadne su im, što god da kažu za njih – ipak dođu i pogledaju ih!“, kaže Cizelj.

Koja je vrijednost ove donacije obitelji Ristić?

„Ove zmije imaju visoku edukativnu vrijednost zbog toga što imaju neke prilagodbe organizma na svoj način života. Jamičarke imaju termalne senzore na glavi, što je jedno totalno novo osjetilo kao npr. vojne infracrvene kamere. One im služe za kretanje noću, a navodno i za izbor boljeg mjesta za sunčanje. Čegrtuše imaju te svoje čegrtuljke kojima upozoravaju potencijalnog neprijatelja – bilo predatora, bilo nekoga tko je može zgaziti – na svoju prisutnost. Dakle, na taj se način štite. Osim toga, postoje vrste poput gabonske ljutice koje imaju jako dobru mimikriju i kada leže u suhom lišću – praktički su nevidljive. Treba na dobar način prezentirati pojedinu životinju sa njenim prilagodbama, i to postaje zanimljivo široj publici.“

Ivan Cizelj i njegov suradnik Ivo Peranić proveli su nas kroz terarij sa zmijama, a snimili smo i par fotografija. Da bi fotografije ispale što bolje, kavezi sa egzotičnom otrovnicama bili su - otvoreni.
XS
SM
MD
LG