Županijski sud u Zagrebu odbio je kao neosnovan zahtjev obitelji nekadašnjeg zapovjednika zrakoplovstva NDH Vladimira Krena za revizijom presude kojom je 1948. godine osuđen na smrt strijeljanjem i konfiskaciju imovine. Naglasak u zahtjevu obitelji bio je na tome da je Kren bio žrtva političkog procesa i da mu nije bio osiguran branitelj.
Županijski sud je odbio tezu kako se radilo o političkom progonu, naglasio kako je Krena branio izabrani odvjetnik i zaključio kako „iz opsežnog i dokazima dobro potkrijepljenog sudskog spisa proizlazi da je zapovjednik zrakoplovstva u NDH osuđen zbog ratnog zločina koji je i moderna Hrvatska dužna progoniti po pravilima međunarodnog prava“.
Naime, za osuđujuću presudu Krenu bile su presudne njegove zapovijedi o likvidaciji zarobljenika te o bombardiranju brojnih naselja u Hrvatskoj i BiH u kojima su poginuli brojni partizanski vojnici i civili.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ratko Maričić za naš radio pozdravlja ovo rješenje zagrebačkog Županijskog suda.
„Drago nam je da je sud utvrdio činjenicu da je Vladimiru Krenu suđeno te davne 1948. godine, te da nije jednostavno strijeljan bez suđenja, kako se to inače vrlo često u mnogim slučajevima želi prikazati, kada se govori o takozvanim 'komunističkim zločinima'“, kaže Maričić.
Kren nije pred više od šest decenija suđen zbog pripadnosti ustaškom pokretu, ali je činjenica da je bio ustaša, i to još i prije njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju.
Dokaza ima dovoljno
Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Goldstein za naš radio kaže kako se - pogotovo kod visoko rangiranih dužnosnika ustaškog pokreta - istraživanjem može doći do sasvim lijepog broja dokumenata koji govore o njihovoj odgovornosti za zločine.
Ivo Goldstein, Photo: jutarnji.hr
„Tako i u ovom dotičnom slučaju. Sva priča koja se proteklih godina vodila o tome da su postupci koji su vođeni nakon 1945. godine – recimo u slučaju Mile Budaka ili Tiasa Mortgjije - politički procesi, time pada u vodu. Lako bi se dokazalo da većina ljudi u vrhu ustaškog režima jesu bili krivi i da su zaslužili najviše kazne“, ocjenjuje Goldstein.
Politički analitičar Davor Gjenero za naš radio visoko vrednuje ovu odluku zagrebačkog Županijskog suda, podsjećajući da je - u odnosu na to povijesno razdoblje - hrvatsko pravosuđe u nekim velikim slučajevima poput suđenja zapovjedniku jasenovačkog logora Dinku Šakiću već djelovalo vrlo ozbiljno i odgovorno.
Po njegovoj ocjeni, predsjednik sudskog vijeća koje je odbilo reviziju presude Željko Horvatović vrlo je jasno razlučio poratne slučajeve političkih procesa od ovog konkretnog slučaja.
„Ovaj postupak možda ne bi izdržao današnju razinu kritike sudske prakse, u njemu su primijenjene neke kazne koje se danas ne primjenjuju kao što je smrtna kazna, oduzimanje građanskih prava i sekvestracija imovine, ali to ne znači da ta presuda u vremenu u kojem je donesena nije bila sukladna nekim temeljnim standardima vladavine prava.“
Horvatović je ovom presudom na neki način zaštitio dio pravne stečevine koju Hrvatska vuče iz godina nakon Drugog svjetskog rata, zaključuje Gjenero.
Županijski sud je odbio tezu kako se radilo o političkom progonu, naglasio kako je Krena branio izabrani odvjetnik i zaključio kako „iz opsežnog i dokazima dobro potkrijepljenog sudskog spisa proizlazi da je zapovjednik zrakoplovstva u NDH osuđen zbog ratnog zločina koji je i moderna Hrvatska dužna progoniti po pravilima međunarodnog prava“.
Antifašisti su zadovoljni što se pokazalo kako Vladmir Kren nije strijeljan bez suđenja, kako se to i u drugim slučajevima želi prikazati o 'zločinima komunista'.
Naime, za osuđujuću presudu Krenu bile su presudne njegove zapovijedi o likvidaciji zarobljenika te o bombardiranju brojnih naselja u Hrvatskoj i BiH u kojima su poginuli brojni partizanski vojnici i civili.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ratko Maričić za naš radio pozdravlja ovo rješenje zagrebačkog Županijskog suda.
„Drago nam je da je sud utvrdio činjenicu da je Vladimiru Krenu suđeno te davne 1948. godine, te da nije jednostavno strijeljan bez suđenja, kako se to inače vrlo često u mnogim slučajevima želi prikazati, kada se govori o takozvanim 'komunističkim zločinima'“, kaže Maričić.
Kren nije pred više od šest decenija suđen zbog pripadnosti ustaškom pokretu, ali je činjenica da je bio ustaša, i to još i prije njemačkog napada na Kraljevinu Jugoslaviju.
Dokaza ima dovoljno
Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Goldstein za naš radio kaže kako se - pogotovo kod visoko rangiranih dužnosnika ustaškog pokreta - istraživanjem može doći do sasvim lijepog broja dokumenata koji govore o njihovoj odgovornosti za zločine.
Politički analitičar Davor Gjenero za naš radio visoko vrednuje ovu odluku zagrebačkog Županijskog suda, podsjećajući da je - u odnosu na to povijesno razdoblje - hrvatsko pravosuđe u nekim velikim slučajevima poput suđenja zapovjedniku jasenovačkog logora Dinku Šakiću već djelovalo vrlo ozbiljno i odgovorno.
Po njegovoj ocjeni, predsjednik sudskog vijeća koje je odbilo reviziju presude Željko Horvatović vrlo je jasno razlučio poratne slučajeve političkih procesa od ovog konkretnog slučaja.
„Ovaj postupak možda ne bi izdržao današnju razinu kritike sudske prakse, u njemu su primijenjene neke kazne koje se danas ne primjenjuju kao što je smrtna kazna, oduzimanje građanskih prava i sekvestracija imovine, ali to ne znači da ta presuda u vremenu u kojem je donesena nije bila sukladna nekim temeljnim standardima vladavine prava.“
Horvatović je ovom presudom na neki način zaštitio dio pravne stečevine koju Hrvatska vuče iz godina nakon Drugog svjetskog rata, zaključuje Gjenero.