Državno odvjetništvo i vojni i policijski stručnjaci predstavili su na konferenciji za novinare u Zagrebu rezultate istrage o uzrocima pada bespilotne letjelice iz sovjetske ere na južni dio Zagreba 10. ožujka ove godine.
Letjelica je imala improviziranu eksplozivnu napravu, a na originalnoj crvenoj boji zvijezde na krilu letjelice onaj tko ju je lansirao nanio je žutu i zelenu boju ukrajinske zastave.
Nedaleko Zagreba letjelica je započela manevar za slijetanje, ali stručnjaci nisu mogi potvrditi da je Zagreb bio cilj.
Stručnjaci pretpostavljaju da je iz nekog razloga došlo do pogreške prigodom slijetanja. Jurica Ilić iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu naglasio je kako je ovo istraživanje bilo koncentrirano na uzroke pada latjelice, dok se o tome tko je letjelicu lansirao i otkuda je precizno došla istraga nastavlja.
Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok kazao je kako NATO još nije obaviješten o ovim rezultatima.
Gotovo šest tona teška bespilotna letjelica proizvedena osamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjem SSSR-u pala je 10. ožujka u 23.01 u južnom dijelu Zagreba, pedesetak metara od najbliže zgrade Studentskog doma "Stjepan Radić".
Istraga je odmah ustanovila da se radi o izviđačkoj letjelici TU – 141, koja je do pada u Hrvatskoj prošla kroz zračni prostor dviju država članica NATO-a.
Oko 22.23 po srednjeeuropskom vremenu ušla je u rumunjski zračni prostor i u njemu provela tri minute, a potom je ušla u mađarski zračni prostor i u njemu provela 40 minuta. Potom je ušla u hrvatski zračni prostor u kojem je do pada u Zagrebu provela sedam minuta leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1.300 metara.
Pala je u park-šumu i zabila se duboko u zemlju, tako da nije bilo ozbiljnije štete – oštećeno je četrdesetak automobila koji su bili nedaleko parkirani, a eksplozija je probudila i uznemirila studente.
Ukrajinske i ruske vlasti odmah su sljedećeg dana negirale da je letjelica koja je pala u Zagrebu ispaljena s područja pod njihovom kontrolom i za ispaljivanje prozvale drugu stranu.
Vlada i vojni izvori su već prvih dana nakon pada letjelice tvrdili da je bila naoružana, odnosno da je nosila bombu, dok su nezavisni eksperti tvrdili da je riječ o izviđačkom modelu koji je namijenjen zračnom snimanju, a da tragovi eksploziva koji su nađeni na ostatcima letjelice mogu potjecati od eksplozivnog naboja ugrađenog u letjelicu s ciljem da u slučaju nekontroliranog pada – kao u Zagrebu - uništi sve prikupljene podatke.
Na tom tragu je bila i izjava glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga 15. ožujka koji je na konferenciji za novinare u Bruxellesu kazao kako "indikacije koje imamo sada o padu letjelice u Hrvatskoj govore nam da nije bilo napada. Prema preliminarnim saznanjima iz istrage, letjelica nije bila naoružana", naglasio je Stoltenberg.
U Hrvatskoj je pad rakete od gotovo šest tona u širem centru Zagreba izazvao ogorčenje i zaprepaštenost kako to da je ona mogla gotovo sat vremena provesti u zračnom prostoru država članica NATO-a, a da nitko nije reagirao.
Premijer Andrej Plenković je 16. ožujka posjetio NATO-ovu zračnu bazu Torrejon pored Madrida, nadležnu za kontrolu neba nad državama južnog krila NATO-a. On je za madridski "El pais" kazao kako mu je tamo rečeno da se letjelica "kretala pravocrtno velikom brzinom na maloj visini. Na radarima u Rumunjskoj i Mađarskoj nije se vidjela kao potencijalni rizik. U tom trenutku su se na radarima pojavile brojne druge stvari, pa su smatrali da je riječ o lažnom alarmu."
Reagirao je i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović.
Dok je Plenković kazao kako "postoje tri scenarija" koji mogu objasniti pad rakete u širi centar Zagreba – "došlo je do pogreške, sabotaže ili je postojala namjera", Milanović je odmah dan nakon njenog pada kazao kako on i njegovi suradnici procjenjuju da je riječ o "ozbiljnom incidentu", ali da "nije usmjeren protiv Hrvatske".
