Dostupni linkovi

Sve veći broj samoubistava mladih


Ilustrativna fotografija
Četiri samoubistva i ubistvo - crni je bilans proteklog vikenda u BiH. Iako ukupni trend samoubistava u BiH još nije u velikom porastu, zabrinjava povećanje samoubistava mladih. Besperspektivnost, teška ekonomska klima, te traume koje se nose i prenose dovoljan su alarm da se odavno trebalo pozabaviti pitanjem mentalnog zdravlja u BiH.

Muškarac iz Bosanskog Šamca ubio se nožem. U Sarajevu je 19-godišnja djevojka pucala iz pištolja sebi u glavu, dok je skokom sa banjalučkog mosta u rijeku Vrbas 52-godišnji muškarac sebi oduzeo život. U Goraždu muž ubio suprugu, a potom presudio sebi. Ovi su naslovi tokom vikenda punili stranice crnih hronika u BiH.

Odsustvo nade i vizije već duži vremenski period otežava ljudima da se nose s problemima, smatra psiholog Ibrahim Prohić. Pritom u državi ne postoji adekvatan odgovor na činjenicu da je mentalno stanje nacije na rubu.
Prohić: Imamo negativne emocije kao vrijednost, animozitete, podozrenje, nepovjernje, mržnju itd., umjesto ljubavi, povjerenja, kooperacije.

„Postoje s jedne strane preteški egzistencijalni izazov i konstantna prijetnja, odustvo nade, odsustvo vizije. Čovjek je sposoban da trpi nedaće onda kad postoji vizija i kada postoji nada da će se stvari promijeniti nabolje. Imamo nasilje utemeljeno kao princip u ovome društvu. Imamo negativne emocije kao vrijednost, animozitete, podozrenje, nepovjernje, mržnju itd., umjesto ljubavi, povjerenja, kooperacije. Imate potpuno krive psihološki modele koji su na sceni. I u takvoj situaciji naravno da se ljudi opredjeljuju za destrukciju kao izlaz iz projetećih situacija. Statistike i neke aproksimacije iz stručnih krugova, psihologa i psihijatara, pokazuju da de fakto svaki drugi građanin BiH ima određenih problema na psihološkom planu“,
navodi Prohić.

Građani su svjesni šta je to što dovodi ljude do ruba.

„Ne vide ljudi kraja ovoga svega. Evo vidite i ova situacija politička - nikako da se dogovore, cijene, opšte beznađe.“
„Neimaština. Jednostavno ekonomija je kriminal. Čovjek se razboli - niti se može liječiti, niti može živjeti.“
„Nesređeno stanje u državi, ekonomska kriza, sve su to problemi. Neko je otporan na to, neko nije.“
„Sirotinja, bijeda, ljudi nemaju. A onda s druge strane i politika je vrlo bitna. Ljudi svaku veče gledaju te gluposti. I taj nagomilani bijes, frustracija, neimaština i stres - sve je to tako...“


Dodatna traumatizacija

Svjetska banka nedavno je iznijela procjene da je za normalan život porodice u BiH potrebno između 1.300 i 1.600 KM. Prosjek primanja je skoro duplo manji, a broj nezaposlenih u prošloj se godini povećao za nekoliko desetina hiljada.
Red ispred narodne kuhinje u Sarajevu, avgust 2009. Foto: Midhat Poturović

Uporedo s ovim trendom raste i broj korisnika narodnih kuhinja, i to tempom koji se nije očekivao. 2100 obroka dnevno podijeli se samo u kuhinjama Crvenog krsta/križa Kantona Sarajevo. A zakucati na vrata kuhinje pokazatelj je da ljudi dalje ne mogu, kaže Fikret Žunić, sekretar Crvenog krsta/križa KS.

„Mi očekujemo i dalje povećanje tih korisnika i to pokazuje u kakvoj teškoj situaciji se nalazi ukupno i zemlja, a i ljudi koji su prinuđeni da se prijave u kuhinji. Možda to pokazuje da praktično je to dno. Ljudi su jednostavno u očaju. Šta je to što ih čeka sutra? Kad jedan zaposleni koji hrani porodicu ostane bez posla, onda je to četvero ili petero novih korisnika na kuhinji“, rekao je Žunić.

Zvanični pokazatelji govore kako broj suicida nije bitno povećan, ali ono što jeste jesu samoubistva mladih, kaže neuropsihijatar Senadin Ljubović.

„Samoubistvo se najčešće, gotovo dvije trećine, realizuje u dobi iznad 65 godina. Međutim, očito se trend pomjera prema mlađoj dobi i to je ono što treba zabrinuti - i svi koji su bar nekim dijelom odgovorni trebaju učiniti sve da na adekvatan način odgovore na taj problem“,
kazao je on.

Pri tome ne vodi se računa da se pojedinim postupcima dodatno traumatiziraju kategorije koje su ionako traumatizirane, te da se problem prenosi i mlađim generacijama.

„Imamo danas jednu populaciju ljudi koji su preživjeli strahote, bili u logorima, silovane žene, i koji su ostvarili neko svoje pravo, materijalnu naknadu za to, a sad su dovedeni u situaciju da im se oduzima vozačka dozvola. Čini se aktivan potez da se stanovništvo razdraži i učini nezadovoljnim, da urade to što država ne čini ništa na tom planu. Naprotiv, čini užasne stvari, stvari koje nemaju apsolutno nikakvog stručnog opravdanja“, rekao je Ljubović.

Ako se uzme u obzir i činjenica da su, naprimjer, u RS lijekovi za smirenje i antidepresivi na trećem mestu u ukupnoj potrošnji medikamenata za koje je samo u prvoj polovini prošle godine izdvojeno 1,3 miliona KM, te na to doda da svaki peti stanovnik BiH živi od tri marke dnevno, ne treba biti prorok ni ljekar da bi bilo jasno šta se može očekivati. Ali umjesto društvenog alarma protiv narastajućeg beznađa, država radije podupire rad kladionica u kojima se svakodnevno prodaje lažna nada.
XS
SM
MD
LG