Dostupni linkovi

Za Sorensena Dejton prošlost, u BiH mišljenja podijeljena


Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Na pitanje može li sa dijelom Mirovnog sporazuma kao Ustavom i sa ovakvim
ustrojstvom BiH stići do Evropske unije, kojoj makar deklarativno svi političari teže, još uvijek niko nije dao odgovor, a svi pokušaji ustavnih reformi do sada su propadali. Ovo pitanje ponovo je pokrenula ocjena novog šefa delegacije Evropske unije u BiH Petera Sorensena, koji je ocijenio da je Dejton stvar prošlosti i da su BiH neophodne neke promjene. Očekivano, mišljenja o tome da li je Dejton stvar prošlosti, u BiH su podijeljena - od entiteta do entiteta.

Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat u BiH - jedina je činjenica oko koje će se danas,16 godina nakon potpisivanja ovog sporazuma, složiti političari, ali i stručna javnost u BiH. Dejtonski sporazum je jedini mogući osnov postojanja i opstanka BiH i radikalno odstupanje od ovog sporazuma dovelo bi u pitanje opstanak zemlje, stav je zvaničnika RS, koji, za razliku od političara iz Federacije BiH, tvrdoglavo brane "slovo Dejtona“. Stoga nije ni iznenađujuće što se ocjena Sorensena da je Dejton stvar prošlosti i da su neke promjene neopohodne različito tumači u BiH.

Profesorica sa sarajevskog Pravnog fakulteta Jasna Bakšić - Muftić podsjeća da je Dejtonski sporazum dobra polazna osnova koja omogućava političkim snagama u
BiH da dođu do odgovarajućih rješenja.

„Ono što se desilo i što se danas dešava i što koči BiH u pristupu EU jeste
isključivo nedostatak političke volje, odnosno različite političke vizije u BiH. Sam dejtonski ustav je ostavio demokratske procedure i postupak u kojima se može iznutra naći neko optimalno rješenje“,
ocjenjuje ona.

Sa druge strane, profesor iz Banje Luke Petar Kunić smatra da je ocjena novog šefa delegacije EU u BiH da je Dejton stvar prošlosti potpuno neprihvatljiva.

„Dejton je donio ustav Bosni i Hercegovini, a ustav se primjenjuje. To je aktuelni Ustav BiH koji se mora primjenjivati. Ako je Dejton stvar prošlosti, onda je i ovaj ustav stvar prošlosti i onda je haos u BiH, nastaje jedno bespravno stanje“, rekao je Kunić.

Skoro deset godina govori se o potrebi revizije Aneksa četiri Dejtonskog mirovnog
sporazuma, koji je važeći Ustav BiH. Neki političari u BiH, međunarodni
predstavnici i pojedine međunarodne institucije više puta ukazivali su na potrebu
izmjena Ustava, naročito u svijetlu evroatlantskih integracija kojima teži BiH. No
prilike za novi ustav koji bi od nje napravio moderniju državu neće biti dok se
ne promjeni politička situacija u zemlji. Na ovo je više puta upozorio akademik
Muhamed Filipović.

„Radi se o politikama koje se vode u Bosni i Hercegovini. S obzirom da je ustavno-pravno ustrojstvo izvedeno iz rezultata rata, legalizovalo je rezultate rata, čak i rezultate genocida. To je bosanski problem. Bosni je potrebna bitna promjena politike, političkog mišljenja i zaustavljanje konstantnog negativnog djelovanja iz prostora Srbije i Hrvatske“, smatra on.

Neefikasna država i blokada za evrointegracije

Reviziju Dejtonskog sporazuma još krajem 2004. zatražila je uticajna grupa poslanika Evropskog parlamenta i evropskih političara u Strazburu. Tada je na "Evropskoj konferenciji justicija paks" usvojena izjava o nužnosti revizije Dejtona.

Prije šest godina u Briselu je održana i konferencija o ustavnim promjenama, na kojoj lideri osam najvećih političkih stranaka iz BiH nisu uspjeli da se dogovore o bitnijim izmjenama Dejtonskog sporazuma. Takođe su propali i razgovori vodećih političkih stranaka u BiH sa zvaničnicima SAD i EU o ustavnim reformama i ubrzanju puta BiH ka EU i NATO-u, koji su vođeni u oktobru 2009. u vojnoj bazi Butmir u Sarajevu.
Ilustracija

Sva upozorenja domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka nisu uticala na bh. političare. Sadašnji ustav Bosnu i Hercegovinu čini državom koja se „bori da postane država“, a samo je jedan, prema mišljenju profesora sa mostaraskog Pravnog fakulteta Nurke Pobrića, legalan način promjene Ustava BiH.

„To je da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, kako je to i propisano u Ustav o promjeni Ustava. Drugi legalan način ne postoji“, ocjenjuje Pobrić.

Situacija od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bitno se izmijenila. Predstavnici RS koji su se prije 16 godina apsolutno protivili djelovima sporazuma, danas ne odstupaju od njegove primjene. S druge strane, političari iz Federacije, nekada zadovoljni ovim sporazumom, danas ga smatraju potpuno prevaziđenim. Zbog čega Dejton toliko brane u RS, objašnjava profesor Petar Kunić.

„Naravno da ima nekih elemenata koje treba dograđivati, ali to nisu značajni
elementi. Nema radikalne promjene Ustava u biH. To RS nikada neće prihvatiti“,
smatra Kunić.

Profesorica Jasna Bakšić – Muftić, međutim, ima drugačije mišljenje:

„Republici Srpskoj odgovara novo teritorijalno ustrojstvo, odgovara joj nadležnost na nivou entiteta, a smanjena nadležnost na nivou države. To je potpuno u interesu koji su oni zagovarali i koja njima daju njihovu viziju BiH. Federaciji ne odgovara iz prostog razloga što se pokazalo da je neefikasna država, odnosno način na koji je ona teritorijalno organizirana, prvo što je skupa, drugo što je neekfikasna i što predstavlja jednu realnu blokadu za pristup evropskim integracijama.“

Pogledajte komentare (48)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG