Pandemija korona virusa potaknula je potražnju za plastikom.
Od Vuhana do New Yorka porasla je potražnja za štitnicima za lice, rukavicama, posudama za hranu za ponijeti i najlonskim omotima s mjehurićima za omotavanje proizvoda koji se prodaju preko interneta. Većina toga ne može reciklirati i ide u otpad, piše Reuters.
No, postoji i druga posljedica. Pandemija je zaoštrila cjenovni rat između reciklirane i nove plastike koju proizvodi naftna industrija. To je rat u kojem ljudi koji se bave recikliranjem najviše gube, kako pokazuju podaci o cijenama i intervjui s više od dvadesetak kompanija s pet kontinenata.
“Doista vidim da se mnogi ljudi muče”, rekao je Steve Vong, izvršni direktor hongkonške kompanije Fukutomi Recycling i predsjednik kineskog Udruženja za otpadnu plastiku, u intervjuu za Reuters.
“Ne vide svjetlo na kraju tunela”, dodao je.
Pandemija pokrenula stvaranje više smeća
Razlog: Gotovo svaki komad plastike započinje život kao fosilno gorivo. Usporavanje ekonomija smanjilo je potražnju za naftom. Zauzvrat je to smanjilo cijenu nove plastike.
Od 1950. do danas u svijetu su stvorene 6,3 milijarde tona plastičnog otpada, od čega 91 posto nikada nije reciklirano, prema studiji iz 2017. objavljenoj u časopisu Science.
Većinu je teško reciklirati, a mnogi koji se bave recikliranjem već dugo ovise o državnoj potpori. Nova plastika, koja je u industriji poznata kao “djevičanski” materijal, može biti upola jeftinija od reciklirane plastike.
Od početka pandemije COVID-19 čak su i boce za piće od reciklirane plastike - najčešće korišteni reciklirani proizvod - postale manje isplative. Reciklirana plastika za njihovu izradu je 83 posto do 93 posto skuplja od nove plastične boce, tvrde tržišni analitičari iz Independent Commodity Intelligence Services (ICIS).
Pandemija je pogodila svijet u trenutku kad su političari u mnogim zemljama obećali voditi rat s plastičnim otpadom.
Kina, koja je nekad uvozila više od polovice plastičnog otpada kojim se trguje na svijetu, zabranila je uvoz većine otpada 2018.
Europska unija planira zabraniti mnoge plastične predmete za jednokratnu upotrebu od 2021. Američki senat razmatra istu zabranu i mogao bi uvesti zakon u kojem bi se definirali ciljevi recikliranja.
Plastika, od koje se većina ne razgrađuje, značajan je pokretač klimatskih promjena.
Samo proizvodnja četiri plastične boce oslobađa emisije stakleničkih plinova ekvivalentne dvokilometarskoj vožnji automobilom, naveo je Svjetski ekonomski forum u analizi temeljenoj na istraživanju industrije pića.
Sjedinjene Države sagorijevaju šest puta više plastike nego što je recikliraju, pokazalo je istraživanje objavljeno u aprilu 2019. koje je proveo Jan Dell, kemijski inženjer i bivši zamjenik predsjedatelja američkog Saveznog odbora za klimu (U.S. Federal Climate Committee).
No, korona virus je naglasio trend stvaranja više, a ne manje plastičnog smeća.
Naftna i plinska industrija planiraju potrošiti oko 400 milijardi dolara tokom sljedećih pet godina na postrojenja za proizvodnju sirovina za novu, “djevičansku” plastiku, prema studiji koju je proveo Carbon Tracker, energetski think tank, objavljenoj u septembru 2020.
To je zato što, budući da rastuća flota električnih vozila i poboljšana učinkovitost motora smanjuju potražnju za gorivom, industrija se nada da sve veća potražnja za novom plastikom može osigurati budući rast potražnje za naftom i plinom. Ta industrija računa na sve veću upotrebu plastične potrošačke robe od strane miliona novih potrošača srednje klase u Aziji i drugdje.
“Očekuje se da će tokom sljedećih nekoliko desetljeća rast stanovništva i dohotka stvoriti veću potražnju za plastikom koja pomaže u sigurnosti, udobnosti i poboljšanju životnog standarda”, rekla je glasnogovornica ExxonMobila Sarah Nordin za Reuters.
Većina kompanija kaže da dijeli zabrinutost zbog plastičnog otpada i podupire napore na njegovom smanjenju. Međutim, njihova ulaganja u napore za smanjenjem plastičnog otpada mali su dio ulaganja u proizvodnju nove plastike, utvrdio je Reuters.
Reuters je anketirao 12 najvećih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom nafte i kemikalija - BASF, Chevron, Dow, Exxon, Formosa Plastics, INEOS, LG Chem, LyondellBasell, Mitsubishi Chemical, SABIC, Shell i Sinopec. Samo nekolicina je iznijela detalje koliko ulažu u smanjenje otpada. Tri je odbile detaljno komentirati ili nisu odgovorile.
Prihod u milijardama, recikliranje u milionima
Većina je rekla da svoje napore usmjeravaju kroz skupinu pod nazivom Savez za uklanjanje plastičnog otpada (Alliance to End Plastic Waste), iza koje također stoje kompanije koje proizvode robu za široku potrošnju, a koja je u idućih pet godina na taj napor obećala 1,5 milijardi dolara. Njegovih 47 članova, od kojih je većina u industriji plastike, lani su ostvarili godišnji prihod od gotovo 2,5 hiljada milijardi dolara, prema Reutersovim podacima.
Ukupno, obećanja Saveza i anketiranih kompanija o njihovim ulaganjima u recikliranje iznosile su manje od dvije milijarde dolara tokom pet godina, odnosno 400 miliona dolara godišnje, pokazalo je istraživanje Reutersa. To je djelić njihove prodaje.
Kako plastika zagađuje izolovani prirodni rezervat u Rusiji
Planovi za tako velika ulaganja u novu plastiku “prilično su zabrinjavajući potez”, rekla je Lisa Beauvilain, šefica odjeljenja za održivost u Impax Asset Managementu, fondu koji upravlja s 18,5 milijardi dolara.
“Zemlje s često nerazvijenom infrastrukturom za upravljanje otpadom i recikliranje bit će loše opremljene za rukovanje još većim količinama plastičnog otpada. Doslovno se utapamo u plastiku”, naglasila je.
Otkako je udario korona virus, kompanije širom svijeta koje se bave recikliranjem saopćile su za Reuters da se njihov posao smanjio za više od 20 posto u Evropi, za 50 posto u dijelovima Azije i čak 60 posto za neke kompanije koje posluju u Sjedinjenim Državama.
Greg Janson, čija kompanija za recikliranje QRS u St. Louisu u američkoj državi Missouri posluje 46 godina, kaže da bi njegova situacija bila nezamisliva prije deset godina. Sjedinjene Države postale su jedno od najjeftinijih mjesta za proizvodnju nove plastike, pa je tako i više dolazi na tržište.
“Pandemija je pogoršala ovaj tsunami”, rekao je. Kompanije za proizvodnju nafte i kemikalija koje je Reuters anketirao rekle su da plastika može biti dio rješenja za globalne izazove povezane s rastućom populacijom. Šest kompanija je saopćilo da razvijaju i nove tehnologije za ponovnu upotrebu otpadne plastike. Neke su navele da “drugi proizvodi za pakiranje mogu uzrokovati više emisija od plastike jer je plastika lagana, neophodna je za svjetske potrošače i može pomoći u smanjenju emisija”. Nekolicina je pozvala vlade da poboljšaju infrastrukturu za gospodarenje otpadom.
“Veći proizvodni kapaciteti ne znače nužno i veće zagađenje plastičnim otpadom”, rekao je glasnogovornik njemačkog BASF SE-a, najvećeg svjetskog proizvođača kemikalija, dodajući da ova kompanija već dugi niz godina inovira ambalažne materijale kako bi smanjila potrebne resurse.
Novi plastični val zapljuskuje obale širom svijeta, zaključuje Reuters.